NIKOLA RUNJEVAC ISPUNIO ZAVJET I OBNOVIO TVRDOŠ

Milion dinara je utrošio u obnovu manastira Tvrdoš, kod Trebinja, naš iseljenik u Americi Nikola Runjevac. U oblasti stare Travunije u blizini Trebinja, u podnožju brda Kličanja pored rijeke Trebišnjice nalazio se u srednjem vijeku manastir Uspenija presvete Bogorodice poznat među narodom Hercegovine i Crne Gore pod imenom Tvrdoš.

Ovaj naziv manastir je dobio zbog krševitog i tvrdog terena na kome je podignut.

Narodno predanje priča da su manastir Tvrdoš osnovali Car Konstantin i Carica Jelena, ali je ova tradicija bez stvarnog istorijskog oslonca. Prema drugoj verziji izgleda da je manastir sagradio Herceg Šćepan nekadašnji vladar Hercegovine. Najpouzdaniji podatak o gradnji manastira je zapis u Oktoihu današnjeg manastira Savine kod Zelenike. Zapis je pisao Marko Trebinjac g. 1509 i u njemu kaže da je kao neimar radio na izgradnji manastira po naredbi arhijereja kir Vasariona i arhiepiskopa kir Jovana, koji je stolovao u Trebinju. Po tom zapisu proizlazi da su kir Vasarion i kir Jovan osnovali Tvrdoš manastir. Zanimljivo je napomenugi, da su poslije i Mlečići porušili manastir stolovala u njemu dva mitropolita,Savatije i Nektarije. Bliži podaci o manastiru iz 16 vijeka vrlo su oskudni. Kroz 17 vijek vijesti o Tvrdoš manastiru su obilnije a i raznovrsne. Za vrijeme mitropolita Vasilija Jovanovića (1639 do 1671) čudotvornog ostroškog Svetitelja , pod čijom su se upravom spojile dvije do tada rastavljene hercegovačke mitropolije, manastir je napredovao. Dvije decenije poslije smrti Sv. Vasilija, 1693. Turci zauzeše manastir, a 35 kaluđera prebjegne u Hercegnovi, koja se u to vrijeme nalazila pod mletačkom vlašću. Mletačke vlasti ustupile su izbjeglim kaluđerima jednu malu crkvu u današnjim Meljinama i dvije napuštene turske kuće sa tri livade. Pored ovoga ustupili su im i nešto zemlje u obližnjem selu Podima, kao i jedan pašnjak u selu Repalu. Ove beneficije dobili su kaluđeri zato, što su bodrili hrišćanski narod južne Hercegovine u borbi protiv Turaka, čime su pomogli uspjehu mletačkog oružja. Ove uspjehe izričito priznaju i mletačke vlasti u pismu od g. 1696 koje se čuva u dubrovačkom Arhivu, a u kome naročito ističu revnost tadanjeg Vladike Nekta-rija Zotovića, čiji potomci i danas žive u trebinjskom srezu.

U borbama protiv Turaka g. 1694 Mlečići su osvojili manastir Tvrdoš, koji je bio prava srednjevjekovna tvrđava.

Ali ratna sreća ubrzo je napustila Mlečiće i oni su se morali povući. Povodom toga fatalnog uzmaka mletački Providitor Marđelo naredio je vojsci Mlečića da se manastir porušn, kako se ne bi Turci ponova utvrdili u njemu. Ovo naređenje je izvršeno i manastir se nalazio u ruševinama punih 250 godina, dok se opet nedazno nije našao jedan rodoljub, naš nseljennk u Frezu (Kalifornija) g. Nikola Runjevac farmer. Runjevac je kao mladić prije 40 godina, odlazeći kao siromašno seosko dijete iz okoline Trebinja u Ameriku, zavjetovao roditeljnma i seoskom svešteniku da će ako zaradi u nepoznatom svijetu dosta novaca, obnoviti slavni Tvrdoš manastir i na njegovnm ruševinama podignutp Hram Sv. Uspenija kao svoju zadužbinu. Ovaj zavjet je i proveo u djelo. Hram Sv. Uspenija sagrađen je u vizantijskom stilu i rekonstrukcija je stare crkve koja se nalazila uz manastir. Cjelokupni troškovi oko izgradnje tvrdoškog Hrama iznosili su preko milion dinara. Izvor: I.Š/Vreme 1937/Naša Hercegovina