SeeSrpska

KANARSKA TIKVICA U BANJALUČKOM GRADSKOM VRTU

KANARSKA TIKVICA U BANJALUČKOM GRADSKOM VRTU
Zmijolika tikva, indonežanska dinja, kanarska tikvica i još neki egzotični povrtarski plodovi uzgojeni su na parcelama koje su baštovani dobili od grada na upotrebu. Sve što su ruke ovih vrijednih ljudi proizvele prikazano je na izložbi u okviru manifestacije “2. dani baštovanstva u Banjaluci” na platou ispred “Krajiške kuće”.
Zaljubljenici okupljeni oko inicijative “Motike u ruku da nahranimo Banjaluku” bili su ponosni na plodove svoga rada koje su izložili na štandovima.
- Kanarska tikvica savršeno uspijeva kod nas. Zanimljiva je i indonežanska dinja koja se koristi za kuvanje, kao i “zmija tikva” koja je vrlo rijetka na našim prostorima. Ima tu i domaćeg autohtonog povrća koje je u ovoj vrlo sušnoj godini dobro rodilo - ispričala je jedna od učesnica izložbe koja nije željela da joj objavimo ime. Baštovanka koja se predstavila samo imenom Marija istakla je da se nada da će obnoviti ugovor sa gradom i nastaviti da koristi parcelu kod Poljoprivredne škole kako bi nastavila da se bavi povrtarstvom. - Sve što sam izložila na štandu uzgojeno je sa velikom ljubavlju. Nisam žalila ni truda ni rada. Važno je istaći da je naše povrće organsko, odnosno da nije prskano. Koristila sam isključivo stajsko đubrivo, a biljke sam od plamenjače štitila mlijekom. Inače, kadifice sadim oko povrća jer od njihovog jakog mirisa bježe pojedini insekti koji štete povrću. Kada čovjek uđe u svoj vrt, zaboravlja na sve probleme. U bašti je raj - poručila je Marija.
Portparol Centra za razvoj poljoprivrede i sela Ivana Bulić naglasila je da podržava ovu manifestaciju i podstiče razvoj poljoprivrede.
- Drago nam je da iz dana u dan ima sve više ljudi koji odlučuju da se bave poljoprivrednom proizvodnjom. Cijela situacija sa virusom korona natjerala nas je da se zamislimo i vratimo pravim vrijednostima, a ovog puta je to proizvodnja zdrave hrane - rekla je Bulić. Zmijoliko i drugo neobično povrće plijenilo je pažnju posjetilaca i prolaznika. - Ovo šarenilo biljaka i egzotičnost eksponata probudili su i u meni želju da se uključim u bavljenje poljoprivredom. Razgovaraću sa suprugom i vidjeti koliko nam svakodnevne obaveze dozvoljavaju da postanem dio ovih divnih baštovana - rekla je jedna od posjetiteljki dok je razgledala štandove. Članica inicijative “Motike u ruku da nahranimo Banjaluku” Vladana Savić kazala je da se kod građana probudila svijest o uzgoju povrća. - Zaljubljenika u baštovanstvo je uvijek bilo, samo je u gradskoj sredini to manje bilo izraženo. Sada postoji oko 40 porodica koje siju i sade povrće na parcelama koje je im je grad ustupio i tako proizvode hranu. U organski uzgojene paradajz, paprike, tikvice utkana je ljubav i to se osjeti u kuhinji kada se koriste - kazala je Savićeva. Izvor: Glas Srpske