SeeSrpska

DOŽIVLJAJ RADOSTI JE U NAMA, A NE OKO NAS

DOŽIVLJAJ RADOSTI JE U NAMA, A NE OKO NAS
Praznici donose radost, bez obzira na novonastalu situaciju izazvanu virusom korona. Uprkos pandemiji, mnogi će uživati sa najbližima u toplini doma, u šarenilu jelke, svjetlosti badnjaka ili ukusu slavskog kolača. Magazin Hedonist, istražiovao je kako ćemo u vrijeme pandemije provesti praznike, jer je virus korona uzrokovao otkazivanje javnih događaja, zabranu okupljanja i druženja u širokom krugu. Međutim, pandemija ne može da spriječi Svetog Nikolu da ostavi poklone u čizmici, Deda Mraza da, zajedno sa irvasima, ostavi poklone ispred naših vrata, Božić Batu da ostavi željenu igračku najmlađima pored jastuka.
Doživljaj praznika je u nama i proslavljamo ih onako kako mi želimo.
– Ova situacija uticaće i na uobičajenu proslavu praznika. Pojedinci mogu da iskoriste ovo vrijeme i kao priliku za pronalaženje unutrašnjeg mira i blagostanja, jer moderno doba sa sobom je donijelo novi, ubrzani način života, što je ljude automatizovalo i tako stvorilo jednu usamljenu gomilu u kojoj je pojedinac postao konformista – kazao je za magazin Hedonist sociolog Vedran Francuz, te dodao da je dobrota u duhu praznika. Dobrota se ne ogleda u skupim poklonima, već u samom činu darivanja, u želji da se obraduju i najmlađi i najstariji, a posebno da se pomogne onima kojima je pomoć najpotrebnija. U duhu hrišćanstva je činjenje dobrih djela i dijeljenje radosti, ali i materijalnih užitaka, sa onima koji sebi to ne mogu priuštiti.
Pod stegama korone, mnogobrojni građani shvataju da radost koju donosi badnjak ili krsni kolač suštinski ne umanjuje nedostatak velikog broja gostiju.
– Uobičajeno najradosnije doba godine ovaj put zaobići će nas u svom punom sjaju. Vjerujem da će oni koji se raduju praznicima umjeti da naprave veselu atmosferu za sebe i svoje ukućane. Na kraju, ono što cijelom svijetu donosi određeni osjećaj olakšanja jeste to što znamo da nismo sami u ovome. Znamo da i na drugom kraju svijeta neće biti proslavâ i euforije. Takav osjećaj zajedništva čini da se čovjek osjeća rasterećenije, manje usamljeno, čak i snažnije, jer nismo sami – ispričala je za psiholog i psihoterapeut pod supervizijom Mirjana Lukić. Uz Božić i Vaskrs, krsna slava je najvažniji porodični praznik kod pravoslavnih hrišćana. Sveštena lica često apeluju na stanovništvo da svog sveca proslavljaju božanski, a ne vašarski, da se pročita molitva, prelomi hljeb, zapali svijeća i podijeli radost između ukućana. Prema drevnim vjerovanjima, na Božić valja posaditi biljku, jer će sigurno nići, a na Badnje veče treba se pomiriti sa svima, oprostiti tuđe dugove i vratiti svoje. Kompletan tekst pročitajte u prazničnom izdanju magazina Hedonist, koji se nalazi u ugostiteljskim objektima širom Republike Srpske. Izvor: Hedonist