BADNJACI PREPLAVILI ULICE U GRADOVIMA ŠIROM SRPSKE
U banjalučkoj, Platonovoj ulici prodavci su iznijeli božićne aranžmane sa pšenicom, svojećom i bezbroj cerovih ili hrastovih grana i grančica.
Pravoslavci, koji nisu u mogućnost da sami odu u šumu i usjeku, badnjak tu mogu kupiti.
Cijene se kreću od jedne do dvadeset maraka, u zavisnosti od veličine grane.
Božićna pšenica u zavisnosti od toga kako je ukrašena kreće se od tri do deset maraka.
Po hrišćanskim shvatanjima,
badnjak je simbol drveta koje je Josif unio u vitlejemsku pećinu i založio ga da ugrije bogorodicu Mariju i tek rođenog bogomladenca Isusa.
Drevni običaji i religijska shvatanja porijeklom iz praslovenske zajednice održali su se među Južnim Slovenima bolje nego kod ostalih slovenskih naroda upravo zato što su se spojili s hrišćanskom mitologijom i ritualnom praksom.
Još su antički putopisci opisivali Slovene kao narod koji poštuje šume i vode, a hrast navode kao njihovo najsvetije drvo s božanskim duhom.
SeeSrpska