ZAŠTO NIJE DOBRO IĆI NA SPAVANJE POSLIJE PONOĆI?

Iako se često govori o tome koliko sati sna nam je potrebno, jednako je važno i kada odlazimo na spavanje. Stručnjaci upozoravaju da kasno lijeganje, posebno ako nije usklađeno s prirodnim ritmom tijela, može uticati na kvalitet sna, odmor i dugoročno zdravlje.

Cirkadijalni ritam predstavlja unutrašnji 24-časovni sat koji reguliše periode budnosti i pospanosti, ali i brojne druge procese u organizmu, uključujući lučenje hormona, metabolizam i obnovu ćelija.

Stručnjaci za spavanje upozoravaju da redovno odlazak na počinak nakon ponoći može biti nepovoljan, naročito kada se takav raspored ne podudara s prirodnim ritmom tijela.

Na ovaj ritam posebno utiču svjetlost i tama, dok važnu ulogu imaju hormoni melatonin i kortizol. Melatonin organizmu signalizira da je vrijeme za spavanje, a njegov nivo uglavnom raste tokom večeri. Kortizol, s druge strane, počinje da raste u ranim jutarnjim satima i pomaže tijelu da se pripremi za buđenje.

KAKO KASNO LIJEGANJE UTIČE NA KVALITET SNA?

Jedna od najvažnijih faza spavanja je duboki san, tokom kojeg se tijelo fizički oporavlja, a mozak obrađuje i učvršćuje uspomene. Najveći dio dubokog sna odvija se u prvoj polovini noći.

Zbog toga veoma kasan odlazak na spavanje može biti problematičan, posebno ako osoba mora rano da ustane i zbog toga ne spava dovoljno.

Dugotrajna neusklađenost cirkadijalnog ritma povezuje se s povećanim rizikom od različitih zdravstvenih problema, uključujući kardiovaskularne bolesti, dijabetes tipa dva, gojaznost i depresiju. Nepravilan raspored spavanja može doprinijeti i pojavi problema poput nesanice.

Ipak, samo vrijeme odlaska u krevet nije dovoljno da bi se procijenio kvalitet sna. Važni su i ukupno trajanje spavanja, njegova redovnost i individualne potrebe organizma.

NEKOLIKO NAVIKA ZA KVALITETNIJI SAN

Ljekari preporučuju nekoliko jednostavnih navika koje mogu pomoći da se poboljša kvalitet odmora.

Odlazite na spavanje i budite se u približno isto vrijeme, uključujući vikende.

Izložite se prirodnom svjetlu ujutro kako biste pomogli regulaciji unutrašnjeg sata.

Prigušite svjetla i smanjite korišćenje telefona, računara i drugih ekrana jedan do dva sata prije spavanja.

Izbjegavajte kofein u kasnim poslijepodnevnim i večernjim satima.

Nemojte koristiti alkohol kao sredstvo za uspavljivanje, jer može narušiti kvalitet sna tokom noći.

Održavajte spavaću sobu prijatno rashlađenom i pogodnom za odmor.

KAKO SE IZBORITI SA NESANICOM

Stručnjaci naglašavaju da ne postoji jedno univerzalno vrijeme za odlazak na spavanje koje odgovara svima. Neki ljudi prirodno su skloniji ranijem, a drugi kasnijem odlasku u krevet.

Veći problem nastaje kada osoba redovno ostaje budna do kasno, a istovremeno mora rano da ustaje, zbog čega ne dobija dovoljno sna ili dugoročno narušava svoj prirodni ritam.

Zato je, osim broja sati provedenih u krevetu, važno obratiti pažnju i na redovnost spavanja, vrijeme buđenja i osjećaj odmorenosti tokom dana.