Lokalne i međunarodne organizacije počele su sa predstavljanjem jedinstvene vizije zaštite sliva rijeke Une, sa ciljem njenog očuvanja.
Tim eksperata pripremio je studiju izvodljivosti kako bi odgovorio na pitanje da li je koncept Nacionalnog parka divlje rijeke Una moguć, odnosno tehnički i praktično izvodljiv u uslovima u kojima bi se zaštićeno područje prostiralo na teritoriji dvije zemlje, BiH i Hrvatske.
Predsjednik Udruženja "Grin tim" Novi Grad Mario Crnković izjavio je Srni da je ovo prva sveobuhvatna studija izvodljivosti koja pokazuje kako da se očuva više od 650 kilometara rijeka i potoka unutar sliva rijeke Une.
"Predloženi koncept ne posmatra Unu izolovano, već kao dio šireg riječnog sistema, zajedno sa svim njenim pritokama, uključujući i Sanu. Uvjeren sam da pristup koji omogućava konkretan napredak, uz uvažavanje lokalnih potreba i postojećeg institucionalnog okvira, može ponuditi način da sačuvamo Unu", ocijenio je on i dodao da će prve prezentacije biti održane ove sedmice u Bihaću, Bosanskoj Krupi, Novom Gradu, Sanskom Mostu i Prijedoru.
On je naglasio da je važno da svi budu uključeni u ovaj proces, od građana i lokalnih zajednica, ribolovaca, turističkih radnika i akademske zajednice, do šire naučne i stručne javnosti i nadležnih institucija na svim nivoima jer svako ima svoju perspektivu, potrebe i odgovornosti.
"Moramo saslušati one koji podržavaju ovu ideju, ali jednako tako i one koji imaju pitanja, nedoumice ili drugačije prijedloge. Potrebno nam je praktično, široko prihvaćeno rješenje koje će imati stvarnu podršku i ljudi koji ovdje žive i institucija, uz puno uvažavanje njihovih postojećih odgovornosti i nadležnosti", rekao je Crnković.
Izvršni direktor organizacije "Rivervoč" Urlih Ajhelman rekao je da rijeka Una još ima nešto što su mnoge evropske rijeke odavno izgubile.
"Govorimo o jednom od posljednjih velikih, relativno očuvanih riječnih sistema u Evropi, sa izuzetnim biodiverzitetom, rijekama koje slobodno teku i staništima koja su na drugim mjestima već nestala", naveo je on.
Ajhelman kaže da je Una stanište jedne od najvećih i najzdravijih populacija mladice, odnosno dunavskog lososa, na svijetu, koja se prirodno razmnožava.
"Ovoj ribi potrebni su dugi dijelovi rijeka sa slobodnim tokom, a Una je jedna od rijetkih rijeka koje još uvijek mogu obezbijediti takve uslove. U podzemnim vodama sliva Une zabilježena je i čovječija ribica, rijedak vodozemac koji živi u pećinama, dok su močvarna i priobalna staništa dom brojnim rijetkim vrstama ptica i drugih životinja", kaže Ajhelman.
Prema njegovim riječima, Sedmica nauke na Uni pokazala je koliko je ovo područje posebno.
"Za samo pet dana oko 70 naučnika i stručnjaka evidentiralo je približno 1.000 vrsta biljaka i životinja, a to je samo dio onoga što ovdje postoji. Još ne poznajemo cjelokupno bogatstvo života unutar ovog riječnog sistema. Prirodna bogatstva poput ovog postaju sve rjeđa u Evropi. Zato je Una mnogo više od prirodnog blaga od lokalnog značaja. NJena zaštita važna je na evropskom nivou, ali i šire, a to možemo postići samo zajedničkim naporima", kaže on.
Prema njegovim riječima, Una se dugoročno može sačuvati samo ako se zaštiti cijeli njen riječni sistem, što podrazumijeva Unu od izvora do ušća u Savu, zajedno sa njenim pritokama koje slobodno teku.
"Riječni sistem Une predstavlja jednu cjelinu i zato njime moramo upravljati kao cjelinom. Najbolji način da se to postigne jeste uspostavljanje Nacionalnog parka Divlje rijeke Una, koji bi se prostirao na teritoriji BiH i Hrvatske", naveo je Ajhelman.
Eksperti su procijenili situaciju i njihov zaključak je da je to moguće, te da bi drugi nacionalni park divljih rijeka u svijetu mogao bi biti uspostavljen duž Une, čime bi se zaštitilo oko 650 kilometara rijeka i potoka.
"Prirodna bogatstva poput ovog postaju sve rjeđa u Evropi. Zato je Una mnogo više od prirodnog blaga od lokalnog značaja. NJena zaštita važna je na evropskom nivou, ali i šire, a to možemo postići samo zajedničkim naporima", istakao je Ajhelman.