NJEMAČKI NAUČNICI: BILJKA IZ HERCEGOVINE LIJEČI KORONU!

Dok očekujemo vakcinu protiv korona virusa, njemački naučnici otkrili su učinkovitost slatkog pelina u liječenju ove bolesti. A slatki pelin raste u Hercegovini. Svijet je u trci za pronalaskom pouzdane vakcine protiv COVID-a 19 – neočekivane bolesti 21. vijeka koja je do sada odnijela više od milion života, a gotovo 35 miliona je oboljelo. Za sada. Ali, naučnici sa njemačkog Instituta Max-Planck u Potsdamu istražuju kako pomoći oboljelima, kako ih liječiti od korona virusa i to uz pomoć jedne “obične” ljekovite biljke – slatkog pelina. Raspolažu rezultatima koji ulijevaju nadu za početak kliničkih ispitivanja. Kako je već pisao DW, istraživanja su iznenadila naučnike: ekstrakti slatkog pelina aktivni su protiv SARS-CoV-2. Listovi biljke slatkog pelina (Artemisia annua) uzgajani u Kentuckyju, u SAD-u, najbolju antivirusnu aktivnost pokazali su kod ekstrakcije s čistim etanolom ili destilovanom vodom, ali i dodavanjem kafe.

Slatki pelin protiv korone?

Petra Mihića iz Ljubinja ta vijest nije posebno iznenadila. On već godinama jedini u BiH i na bio osnovi uzgaja upravo slatki pelin, višestruko ljekovitu biljku koja se decenijama upotrebljavala kao lijek protiv malarije, a u Hercegovini često raste i kao samonikla. “Kada se u Hercegovini prije nekoliko godina masovno počelo saditi smilje, koje je takođe ljekovita biljka, ja sam htio učiniti nešto drugačije. Čitao sam da se u kineskoj tradiciji posebno cijenio pelin u liječenju kancerogenih oboljenja i godinama istražujem kako postići najbolji kvalitet u najboljim uslovima uzgajanja ove specifične biljke. I tako je počela moja avantura s organskim uzgajanjem slatkog pelina”, kaže Petar Mihić za Deutsche Welle. Ipak, koliko fitoterapija, liječenje ljekovitim biljkama, ima podršku i u “službenoj” medicini?

Medicina priznaje ljekovitost

Dr.med.spec Andrea Jurić za DW kaže da su se s mogućim pozitivnim učincima slatkog pelina u liječenju COVID-a 19 doktori upoznali tijekom pandemije. “U habitusu naroda koji žive na području Hercegovine je traženje lijeka u pripravcima biljnog porijekla kojima je Hercegovina jako bogata. Upoznata sam s činjenicom da su ljudi s ovih prostora konzumirali čaj od slatkog pelina te prijavljivali pozitivna dejstva u svim fazama infekcije COVID-19. Smatram da bi bilo jako korisno provesti dodatne kliničke prospektivne studije po ovom pitanju”, kaže ova epidemiologinja za DW. Prof.dr. Jasenko Karamehić, internist imunolog, jedan od vodećih u BiH i s bogatim iskustvom rada u medicinskim centrima širom svijeta, kaže da “sve ima itekako smisla”.

Specifično nespecifično djelovanje

“I to zato što slatki pelin djeluje na malariju, a antimalarici, lijekovi kao klorokin, cidrofloroksin itd., spadaju u grupu lijekova koji imaju određenu specifično-nespecifičnu aktivnost kao ramdesivir ili neki drugi retroviralni, antivirusni lijekovi protiv naprimjer AIDS-a itd., i na COVID 19.”, kaže prof.dr.Karamehić za DW. On podsjeća da se dio ove biljke u Aziji upotrebljava u liječenju malarije te da već godinama stanovništvo koristi njezina ljekovita svojstva. “I tu je ta poveznica. Meni, kao imunofarmakologu to je još lakše shvatiti i vidi se da svi lijekovi koji djeluju na uzrok malarije, djeluju uspješno i na COVID 19. Da se razumijemo, nije to specifični lijek, ali jest specifično nespecifični – znači ima određen učinak”, zaključuje prof. dr. Karamehić.

Trebamo najbolje, a ne vakcinu s prefiksom

Dok slatki pelin, prema stavovima naučnika, potvrđuje značaj u liječenju oboljelih od COVID-a 19, svijet očajnički čeka učinkovitu vakcinu. Prema ovom bosanskohercegovačkom naučniku, ono mora bi najbolje i bez „prefiksa”. “Rekao da trebamo uzeti najbolju vakcinu. Najučinkovitije, s najmanje neželjenih posljedica i bez prefiksa rusko, kinesko, američko, britansko, tursko…Što se mene lično tiče, a radio sam širom svijeta, najviše nade polažem u britansku vakcinu s Oxforda. To je evropska vakcina, ispitana dominantno na Evropljanima, koji geografski žive ‘pod istim krovom’, vrlo sličnom klimom i ono bi nam najbolje odgovaralo”, smatra prof. dr. Karamehić. Izvor: DW