Za Republiku Srpsku, razvoj organske proizvodnje predstavlja potencijal koji se može dodatno povezati sa promocijom domaćih proizvoda, ruralnog turizma i autentične gastronomske ponude. Čista priroda, tradicionalna proizvodnja i mala porodična gazdinstva mogu postati važan dio turističke i ekonomske ponude brojnih ruralnih područja.
Ovakav način proizvodnje zasniva se na prirodnijim procesima, odgovornijem odnosu prema zemljištu i očuvanju biodiverziteta, a istovremeno može predstavljati značajnu razvojnu šansu za mala poljoprivredna gazdinstva.
Jedna od najvećih prednosti organske proizvodnje jeste smanjenje upotrebe sintetičkih pesticida i mineralnih đubriva. Umjesto oslanjanja isključivo na hemijska sredstva, organski proizvođači koriste metode koje se zasnivaju na plodoredu, prirodnim đubrivima, kompostu, biološkoj zaštiti biljaka i očuvanju korisnih organizama u zemljištu.
Ovaj pristup doprinosi očuvanju kvaliteta zemljišta i vode.
Organska proizvodnja ne posmatra njivu samo kao prostor za uzgoj usjeva, već kao složen ekosistem čiju ravnotežu treba dugoročno očuvati. Zdravo i plodno zemljište predstavlja osnovu stabilne poljoprivredne proizvodnje i za buduće generacije.
Važna prednost je i očuvanje biodiverziteta. Raznovrsnije biljne vrste, korisni insekti, ptice i drugi organizmi dio su prirodnog poljoprivrednog sistema. Očuvanjem njihovih staništa stvaraju se uslovi za stabilniji ekosistem i prirodne mehanizme zaštite usjeva.
Za potrošače, organski proizvodi predstavljaju mogućnost da biraju hranu proizvedenu prema strogo definisanim pravilima organske proizvodnje. Posebno raste interesovanje za domaće voće, povrće, žitarice, mliječne proizvode, med i druge proizvode sa lokalnih gazdinstava.
Organska proizvodnja može biti značajna i za razvoj sela. Mala gazdinstva često ne mogu da konkurišu velikim proizvođačima količinom, ali mogu da pronađu svoju tržišnu prednost kroz kvalitet, autentičnost, lokalno porijeklo i direktan odnos sa kupcima. Upravo zbog toga organska poljoprivreda može biti povezana sa razvojem ruralnog turizma, domaće radinosti i lokalnih prehrambenih brendova.
U vremenu kada se sve više govori o održivoj poljoprivredi i odgovornom korištenju prirodnih resursa, ulaganje u organsku proizvodnju može biti ulaganje u dugoročnu otpornost domaće poljoprivrede i kvalitet života budućih generacija.
Da li danas hranu biramo po ukusu, kvalitetu i porijeklu ili sve češće po ambalaži, navici i onome što vidimo na prvi pogled? Upravo to pitanje pokreće nova kampanja „Biraj organsko“, koju realizuje Nacionalna asocijacija organskih proizvođača „Organsko iz Srpske“, sa ciljem da potrošače podsjeti na važnost svjesnog izbora hrane i razumijevanja onoga što svakodnevno unosimo u svoj organizam.
Kampanja na jednostavan i vizuelno upečatljiv način prikazuje razliku između organskih proizvoda i industrijski prerađene hrane. Kroz primjere proizvoda koje svakodnevno koristimo, poput sokova, voća, povrća i prerađevina, kampanja postavlja pitanje: koliko često zaista pročitamo sastav prije nego što nešto stavimo u korpu?
Hrana nije samo ono što vidimo na ambalaži.
Iza svakog proizvoda stoji način proizvodnje, porijeklo, sastav i odgovornost prema potrošaču.
- Nekada smo hranu prepoznavali i birali po ukusu. Danas je često biramo samo po ambalaži. Ali dok gledamo ono što se vidi spolja, rijetko se pitamo šta se nalazi iza tog savršenog izgleda. Upravo zato želimo da ovom kampanjom pokrenemo važnu temu: da li znamo šta jedemo i da li znamo kome vjerujemo kada biramo hranu - poručili su iz Nacionalne asocijacije organskih proizvođača „Organsko iz Srpske“.
U okviru kampanje biće predstavljeni vizuali, video sadržaji i aktivnosti na društvenim mrežama koji će na jasan i razumljiv način ukazati na razliku između proizvoda sa dugim, često nerazumljivim sastavom i organskih proizvoda koji dolaze od proizvođača čiji rad, porijeklo i način proizvodnje imaju jasnu vrijednost.
Poseban fokus kampanje stavljen je na povjerenje potrošača. Organska proizvodnja nije samo trend, već sistem proizvodnje koji podrazumijeva stroža pravila, kontrolu i odgovorniji odnos prema zemljištu, biljkama, životinjama i krajnjem potrošaču. Zbog toga je važno da građani razlikuju pojmove „domaće“, „prirodno“ i „organsko“, jer oni ne znače uvijek isto.
- Naš cilj nije da plašimo potrošače, već da ih podstaknemo da čitaju, pitaju i biraju svjesnije. Kada znamo odakle dolazi hrana, ko je proizvodi i na koji način je nastala, onda donosimo bolju odluku za sebe i svoju porodicu. Organski proizvođači iz Republike Srpske postoje, rade ozbiljan i zahtjevan posao i zaslužuju da budu prepoznati - ističu iz asocijacije.
Kampanja „Biraj organsko“ je i poziv na podršku domaćim organskim proizvođačima, koji svojim radom doprinose razvoju lokalne proizvodnje, očuvanju sela, odgovornijem odnosu prema prirodi i većoj dostupnosti kvalitetnije hrane na domaćem tržištu.
Organska proizvodnja u Srpskoj posljednjih godina bilježi sve značajniji razvoj, a sve veći broj proizvođača prepoznaje ovaj način proizvodnje kao priliku za stvaranje kvalitetnijih, tržišno prepoznatljivih i održivih domaćih proizvoda. Trenutno je oko 150 proizvođača uključeno u sistem organske proizvodnje, što pokazuje da organski sektor u Republici Srpskoj ima realan potencijal za dalji rast.
Kampanja „Biraj organsko“ ima i širi značaj: ona ne promoviše samo pojedinačne proizvode, već i domaće proizvođače, odgovorniji odnos prema hrani i potrebu da organska proizvodnja dobije vidljivije mjesto na tržištu Republike Srpske.
Poruka kampanje je jednostavna: svaka kupovina je izbor. A kada biramo hranu, ne biramo samo proizvod, već i način na koji je ta hrana nastala.