TOP 15 MJESTA KOJE TREBA VIDJETI PRILIKOM POSJETE SRPSKOJ

Nekadašnji direktor Turističke organizacije Trebinje, a danas rukovodioc sektora za promociju turizma u Turtističkoj organizaciji Republike Srpske Marko Radić na svom blogu i kanalima društvenih mreža često iznosi stavove o domaćem turizmu.

FOTO: Mladen Trivunić

Radić je ovih dana na svom blogu objavio zanimljiv autorski tekst o 15 stvari koje turista ne bi trebao propustiti prilikom posjete Srpskoj.

Pitanje o tome „šta obavezno vidjeti” u Republici Srpskoj, na terenu koji poznajem toliko dobro da imam osjećaj da znam svaki kamen, odjednom mi je zvučalo kao ozbiljan zadatak. Staviću na papir njih desetak, pomislih. Ali, kako izabrati samo deset stvari? Kako uklopiti prostor od Novog Grada do Trebinja, prirodu, kulturu, ljude, utisak i osjećaj?

Ljepota rada u turizmu je, između ostalog, i u tome kada vas i najjednostavnije pitanje vrati na početak priče. Na ono zbog čega ovaj posao volim, da složim utisak, iskustvo i preporuku u jednu cjelinu.

Zato, evo mojih početnih PETNAEST i spisak koji nije konačan, niti je „zvaničan“.

Ovo je pokušaj da na jednom mjestu saberem ono što vjerujem da svaki putnik treba doživjeti prije nego što krene u dublje istraživanje, skrivene predjele i lične otkrivene bisere.

15. Etno muzej – Ljubačke doline, Banja Luka

Etno selo – muzej Ljubačke doline jedno je od najljepših mjesta koje trebate posjetiti ako volite prikaz seoske idile, prirode, tradicije i autentične domaće hrane. Ovo je muzej na otvorenom koji vjerno prikazuje izgled seoske zadruge s kraja 19. i početka 20. vijeka, omogućujući vam da zamislite život naših predaka onako kako je zaista izgledao. Tu se nalazi više od 40 objekata i čak 6000 pažljivo sakupljenih eksponata, od alata i namještaja do predmeta koji su obilježili svakodnevicu prošlog vremena. Svako ko zakorači u Ljubačke doline osjetiće toplinu tradicije i duh nekadašnjeg života, zbog čega ovo mjesto s pravom nosi status jednog od najznačajnijih etnoloških cjelina u regionu. Ljubaznost domaćina dođe kao “šlag” na cijeli utisak.

14. Grad sunca, Trebinje

Teško je napraviti bilo kakav spisak turističkih preporuka, a da se na njemu ne nađe Grad sunca Trebinje koji je najveći turističko-sportski kompleks i rizort u Bosni i Hercegovini. Ovo je mjesto gdje se odmor, zabava i aktivnosti spajaju u jedan potpuno zaokružen doživljaj.

Etno restoran, Varoš čaršija, knežev konak, auto -kamp, wellness, bazeni, sportska igrališta, jezero, Bijeli grad, Dino park, apart-hotel, Akva park i brojni drugi sadržaji čine da kompleks živi tokom cijele godine.

Grad sunca je postao nezaobilazna stanica svakog dolaska u Hercegovinu, posebno za porodice, ali i sportiste, te one koji žele samo dobro mjesto za odmor i uživanje.

13. Ergela Vučijak, Prnjavor

Ergela Vučijak je mjesto gdje tradicija i plemeniti lipicaneri stvaraju atmosferu mira i autentičnosti. Iako jedina ergela lipicanera u Bosni i Hercegovini, trenutno nije u svom najboljem izdanju, njen najveći potencijal leži upravo u lipicanerima, koji su dio UNESCO nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Budućnost ergele u velikoj mjeri zavisi od pronalaska modela javno–privatnog partnerstva koje bi je oživjelo i dovelo na nivo evropskih ergela. Na ovu listu doživljaja sam je uvrstio zbog onoga što može postati, a ne zbog onoga što danas jeste. Ulaz se ne naplaćuje, kafu treba ponijeti, a mrkva za konje je uvijek dobra ideja.

12. Hercegovačka Gračanica, Trebinje

Hercegovačka Gračanica je najposjećeniji sakralni kompleks istočne Hercegovine i jedno od najprepoznatljivijih mjesta Trebinja. Podignuta je 1999–2000. godine kao ispunjenje želje Jovana Dučića, koji je želio da počiva u crkvi nalik Kosovskoj Gračanici na jednom od brda iznad rodnog grada.

U kompleksu se nalazi i Dučićev grob, zvonik, vladičanski dvor, amfiteatar i restoran “Dučićev pogled”, poznat po jednom od najljepših vidikovaca na grad. Hercegovačka Gračanica je postala i omiljeno mjesto za vjenčanja, a posjeta pred zalazak sunca ostaje jedan od najljepših doživljaja svakoga ko je posjeti.

11. Etno selo Stanišići, Bijeljina

Etno selo Stanišići je mjesto koje vas izvodi iz sadašnjeg vremena i vraća u svijet naših predaka, jednostavnosti i prirode. Nastalo kao rezultat višegodišnje potrage za starim kućama, predmetima i arhitekturom kraja 19. i početka 20. vijeka, čini ga jednim od najautentičnijih kompleksa u regionu.

Selo je podijeljeno na dvije cjeline: svetovnu, izgrađenu od drveta sa brvnarama, vodenicama i jezerima, i duhovnu, predstavljenu kamenim replikama srednjovjekovnih manastira i mostova.

Mlin iz 1917. godine i danas melje brašno, a mljekarnik, kovačnica i brojne kuće čuvaju priču o nekadašnjem životu i zanatima.

Središte duhovnog dijela je manastir Svetog oca Nikole, uz kameni amfiteatar na jezeru koji oživljava kulturna dešavanja.

Etno selo Stanišići je jedinstveno mjesto gdje se istorija, tradicija i priroda spajaju u doživljaj koji je predmet konstantnog interesovanja posjetilaca više od 20 godina, koliko postoji.

10. Kafa pod Platanima, Trebinje

Jedan od najjednostavnijih, a najvrednijih utisaka u Trebinju je “kafa” pod Platanima. Mjesto susreta, mjera vremena i ulaznica u dušu Hercegovine. Drvored od 16 platana, starih više od 120 godina, zasađen je u vrijeme Austrougarske i do danas važi kao najljepši ambijentalni kutak grada, a prema nepisanom tragu i mišljenju mnogih, bašta Platani smatra se najljepšom baštom bivše Jugoslavije. U Trebinju se često kaže: “Ko nije popio kafu pod Platanima, kao da nije ni bio u Trebinju“, i upravo zato ovo mjesto postaje svojevrsna ulaznica za dalji obilazak grada i prva stanica svakog putnika. Priče i legende vezane za Platane koje žive i prepričavaju se duže od vijeka daju ovoj bašti prisutnost duha prošlosti čiji eho odzvanja daleko u budućnost.

9. Plovidba Unskom lađom, Novi Grad

Kažu da, kada kreneš da upoznaješ svijet prvo upoznaj onaj oko sebe. Kada je rijeka Una u pitanju, to zaista ima smisla. Topla preporuka za obilazak, pogotovo u periodu proljeća i ljeta. Jedan od najboljih načina jeste upravo Unskom lađom.

Preporuka:

Uplovite u zalazak sunca jer to odaje utisak da rijeka površinom ne teče nego klizi, što stvara momentum u kojem sve oko vas staje i usporava. Bonus je stajanje na slapovima, fotografisanje i kupanje u jednoj od najčistijih rijeka Evrope.

8. Manastir Tvrdoš, Trebinje

Manastir Tvrdoš, jedan od najposjećenijih pravoslavnih manastira u Hercegovini, izgrađen je na temeljima stare crkve koja potiče još iz 4. vijeka.

Posjeta ovdje pruža jedinstvenu priliku za susret sa duhovnom atmosferom, ali i za gastronomski doživljaj Hercegovine, kroz vina, maslinovo ulje i druge lokalne proizvode. Manastirski vinogradi obuhvataju stare i nove zasade autohtonih sorti kao što su Vranjac i Žilavka, a u starom podrumu vino sazrijeva u hrastovim bačvama, dok moderni podrum omogućuje savremene proizvodne metode.

Tvrdoš je simbol spoja drevnog i modernog, duhovnog i gastronomskog, i pruža autentičan način da osjetite duh Hercegovine, te, bez dileme ostavlja trajan utisak i za ljubitelje istorije, duhovnosti i gastronomije.

7. Prašuma Perućica, NP Sutjeska, Foča

Toliko je bogat Nacionalni park Sutjeska da sam ga morao razdvojiti na dvije cjeline, a prvu posvetiti onome što je njegovo najveće blago, prašuma Perućica.

Perućica je mjesto gdje priroda funkcioniše onako kako je to činila hiljadama godina, bez intervencije čovjeka. U okviru Nacionalnog parka Sutjeska nalaze se i najviši vrh Bosne i Hercegovine, Maglić, jezera Zelengore, te brojne zone u kojima su očuvana staništa rijetkih biljnih i životinjskih vrsta. Ovo je mjesto broj 1 u Bosni i Hercegovini za sve ljubitelje prirode. Od planinarenja, biciklizma, fotosafarija, kanjoninga, kajakinga, jahanja, ribolova, jezera, masiva, vidikovcaca, izbor je beskrajan.

Iako park često ispašta zbog slabog kadriranja i nedovoljne zaštite i brendiranja, njegove prirodne vrijednosti su neprikosnovene. NP Sutjeska posjeduje raznolikost biodiverziteta i vrijednosti koje ga za ljubitelje prirode svrstavaju u najbolja iskustva u cijeloj Evropi.

6. Janjske otoke, Šipovo

Nekoliko rijeka, pašnjaci, prašume, izvori i pećine, ali najviše dobri i gostoprimljivi ljudi koji se uglavnom bave poljoprivredom i stočarstvom čine ovaj kraj jedinstvenim.

Jedan od gastronomskih bisera je Janjska pletenica, sir koji se veže ručno, škriputav kao hercegovački škripavac i ukusa slasnijeg od italijanske mocarele, proizveden na netaknutim pašnjacima Vitoroga i uz najčišću vodu jedne od rijeka Evrope. Cijeli ovaj kraj, od Mrkonjić Grada, Jezera, Ribnika do Šipova nudi bogatstvo prirodnih predjela, staza za planinarenje i biciklizam, ali i susret sa ljudima koji svojim znanjem, radom i gostoprimstvom stvaraju istinski doživljaj domaćeg turizma.

Cijeli ovaj kraj se nalazi na prekretnici, koja će jasno odrediti budućnost tamošnjeg razvoja turizma. Veliki potencijal koji destinacija posjeduje zahtijeva jasan plan razvoja destinacije, a razlog je jednostavan. Ne dozvoliti da potencijal iz neiskorištenog za kratak period pređe u neiskoristiv.

5. OK Fest, Foča

Jedan od festivala za koji bih rekao da nas može predstaviti u pravom svijetlu kada je ovaj segment ponude u pitanju jeste upravo OK fest. Mnogo je više od muzike. Uz to što predstavlja potvrdu da smo kadri imati festival svjetskog kalibra, on je i energija ljeta, šume, jezera i rijeka Nacionalnog parka Sutjeska. Nezaboravno festivalsko iskustvo, koje spaja prirodu, ljude i muziku.

4. Vožnja dajakom po Vrbasu, Banjaluka

Dajak je za Banjaluku ono što su gondole za Veneciju, jedinstven simbol grada. Iako je sezonski orijentisan, predstavlja neizostavan motiv koji govori svakom posjetiocu da je stigao u Banjaluku. Pogled na grad s rijeke, uz majstorstvo dajakaša, pruža autentičan i nezaboravan doživljaj. Tradicija ovog čamca, oživljena modernim dajakom iz 1964. godine, spaja istoriju, vještinu i čar grada. S obzirom da je autentičnost riječ koja u modernom turizmu ima najvrijednije značenje, postoji veliki prostor da grad dodatno pozicionira i jača prepoznatljivost upravo kroz ovaj simbol, čineći dajak kulturnim i turističkim znakom Banjaluke.

3. Skijanje na Jahorini, Pale

Jahorina je planina koja spaja olimpijsku tradiciju i savremeno skijanje, sa stazama na kojima su 1984. godine održana takmičenja ZOI. Danas raspolaže modernim sistemom vertikalnog transporta i više od 50 kilometara uređenih staza. Sa vrha Ogorjelice pružaju se pogledi na Romaniju, Bjelašnicu, Treskavicu i daleke planinske masive koji obogaćuju svaki spust. Iako u dobrom dijelu uz Jahorinu ne možemo dodati epitet “netaknute prirode” sam kvalitet staza, atmosfera i olimpijski duh, Jahorinu čine destinacijom koja pronalazi svoje mjesto na svakoj zimskoj listi ljubitelja skijanja.

2. Most Mehmed-paše Sokolovića, Višegrad

Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu baštini vrijednost koja ga uzdiže do nivoa svjetskog nasljeđa. Sagrađen između 1571. i 1577. godine, po nalogu velikog vezira Mehmed-paše Sokolovića, a prema projektu slavnog osmanskog arhitekte Mimara Sinana, ova građevina je remek-djelo klasične osmanske arhitekture. Njegovih 11 kamenih lukova stvaraju impozantnu siluetu koja već vijekovima odolijeva vremenu i vodi.

Godine 2007. most je upisan na UNESCO listu svjetske baštine, što potvrđuje njegov kulturni, istorijski i arhitektonski značaj.

Ovo mjesto je i literarni simbol. Upravo ovdje je smještena radnja jednog od najznačajnijih djela jugoslovenske književnosti, romana „Na Drini ćuprija“ nobelovca Iva Andrića. Njegova priča o mostu, ljudima i vremenima dodatno je učvrstila mit i značaj ovog višegradskog bisera.

Posjeta Višegradu, šetnja preko mosta i pogled na zelenu Drinu ostaju duboko urezani u pamćenje. Utisak dodatno upotpunjuje plovidba brodom kroz kanjon Drine, kao jedinstven način da se doživi mjesto koje spaja istoriju, prirodu i književnost.

1. Rafting na rijeci Tara, Foča

Tara je rijeka koja ima sve što ljubitelj prirode može poželjeti. Netaknuta divljina, adrenalin, snažni brzaci i voda toliko čista da je gosti tokom spusta piju direktno iz rijeke. Njen kanjon, jedan od najdubljih na svijetu, ostavlja utisak neprikosnovene ljepote koji nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Dokaz kvaliteta i reputacije ove rijeke je i činjenica da su dva Svjetska prvenstva u raftingu održana upravo ovdje (drugo uz partnerstvo sa Banjalukom, na rijeci Vrbas).

Tara teče kroz Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu, a svojim posljednjim dijelom čini prirodnu granicu između njih. Rafting na Tari je doživljaj koji se pamti cijeli život.