OD ZMIJANJSKOG VEZA DO DOMAĆEG SIRA: KRAJINA KOJU TREBA DOŽIVJETI
Krajina ima sve ono što savremeni turisti sve više traže: netaknutu prirodu, domaću hranu, autentične proizvode, tradiciju i ljude koji svoj kraj najbolje predstavljaju kroz način života koji se generacijama prenosi.
Upravo na povezivanju tih potencijala radi Poljoprivredni klaster „Krajina“, savremeni oblik udruživanja koji trenutno okuplja 14 članova, zadruge, udruženja, privredne subjekte i individualne poljoprivredne proizvođače. U radu Klastera važnu ulogu imaju i obrazovne i naučnoistraživačke institucije, među kojima su Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Banjaluci i Poljoprivredni institut Banjaluka.
Osnovna uloga Klastera je razvojna, od osmišljavanja i realizacije projekata, preko edukacija i obuka, do savjetodavne podrške proizvođačima u oblastima udruživanja, marketinga, unapređenja prodaje i razvoja ruralnog turizma. Poseban vid podrške predstavlja i nabavka poljoprivrednog drona, čija će puna primjena tek uslijediti.
- Krajina u svom najširem pogledu nije prevashodno poljoprivredno područje, kao što su, na primjer, Lijevče ili Semberija. Istovremeno, za razliku od tih područja, Krajina obiluje turističkim potencijalima, naročito u ruralnim sredinama. Upravo tu vidimo prostor za povezivanje domaće proizvodnje, gastronomije, prirode i turizma - kaže za portal SeeSrpska Miloš Galić, menadžer Poljoprivrednog klastera „Krajina“.
Upoznaj Krajinu - putovanje po mjeri gosta
Jedan od najzanimljivijih projekata Klastera je digitalna platforma „Upoznaj Krajinu“, koja na jednom mjestu objedinjuje turističku, gastronomsku i prirodnu ponudu ovog kraja.
Ideja je da posjetilac ne mora da bira samo jednu destinaciju ili aktivnost, već da sam kreira svoje putovanje. Uz pomoć dostupnih alata može spojiti izlet u prirodu, domaću gastronomiju, obilazak gazdinstava i kupovinu lokalnih proizvoda.
- Možete otići na Balkanu, ručati pastrmku, obići nekoliko gazdinstava, kupiti domaći sir, brašno, rakiju ili med, prošetati Manjačom i sve to objediniti u jednom putovanju. Upravo želimo da Krajinu predstavimo kao prostor u kojem se različita iskustva prirodno nadovezuju jedno na drugo - objašnjavaju iz Klastera Krajina.
Platforma je zamišljena kao „živa stvar“, koja će se stalno dopunjavati novim sadržajima, proizvođačima, turističkim ponudama i tehničkim mogućnostima.
Tradicija koja se prenosi na nove generacije
Poseban dio priče je očuvanje krajiškog nasljeđa – starih zanata, tradicionalnih vještina, gastronomije i domaćih proizvoda.
- Najbolji način da nešto sačuvate jeste da o tome govorite i da tradiciju, stare zanate i proizvode Krajine stalno stavljate u prvi plan. Jedan od najboljih načina očuvanja starih zanata jeste organizovanje radionica za mlade ljude - ističe Galić za SeeSrpska.
Zato organizuju radionice Zmijanjskog veza, kalemljenja i drugih tradicionalnih vještina, a u planu je i kovačka radionica sa fokusom na izradu kosa i sličnih predmeta.
Kada je riječ o gastronomiji, proizvođači se obilaze, bilježe se njihove priče i način rada, a zatim se kroz storytelling predstavljaju tržištu. Cilj je da proizvod ne bude samo proizvod, već da sa sobom nosi priču o čovjeku, porodici i kraju iz kojeg dolazi.
Biciklom, kroz domaću hranu i krajišku emociju
Klaster nastoji da turističku ponudu učini zanimljivom različitim generacijama, posebno mladima i porodicama. Zato se, pored tradicionalnih sadržaja, razvijaju i savremene aktivnosti poput biciklističke ture „Biciklom kroz Krajinu“.
Radi se i na promociji domaćih rakija i ideji formiranja Krajiške rakijske staze, dok su radionice sve posjećenije i termini se unaprijed rezervišu.
- Ljudi su željni boravka na otvorenom, među ljudima koji nose krajišku emociju, da se hrane kvalitetnom domaćom hranom, da upoznaju izuzetna prirodna bogatstva i da imaju svoj 'zen' momenat u današnjem vremenu užurbanosti i multitaskinga - kažu iz Klastera.
Upravo zbog toga, Krajina se sve više posmatra kao destinacija koju ne treba samo obići, već doživjeti.
Zašto Krajina ne bi bila poznata po svojim proizvodima?
Domaći proizvod u ovoj priči ima mnogo veću ulogu od same prodaje. On postaje dio turističkog iskustva.
- Gastronomija je neizostavan segment turizma, a ruralni turizam je nezamisliv bez hrane i domaćih proizvoda. Pored prirodnih i kulturnih bogatstava, Krajina je najbogatija upravo u pogledu svoje tradicionalne gastronomije i tome se mora posvetiti posebna pažnja - navodi Galić.
Krajina zato svoju turističku prepoznatljivost može graditi na onome što već ima – livadskom medu, rakiji od šljive Savki, pečurkama, ljekovitom bilju, siru i kajmaku iz Šipova i brojnim drugim domaćim proizvodima.
- Kada pogledate turističku ponudu u regionu i svijetu, vidjećete da postoje čitave regije koje su prepoznatljive upravo po siru, vinu, pršutu, grožđu i sličnim proizvodima. Zašto Krajina ne bi bila poznata po livadskom medu, rakiji od šljive Savke, pečurkama, ljekovitom bilju, siru i kajmaku iz Šipova? Svi odgovori i metodologije već postoje, važno je samo da se okrenemo sebi i svojim ljudima i odbacimo misao da je negdje tamo bolje i ljepše.
„TOK Fest“ - Krajina na jednom mjestu
Sve ove aktivnosti ove jeseni trebalo bi da budu objedinjene na sajmu „Stazama Krajine – TOK Fest“, koji će biti održan u Mrkonjić Gradu.
Cilj je stvoriti živ i interaktivan sajam koji će kroz domaću gastronomiju, tradiciju, rakiju i turističku ponudu predstaviti Krajinu.
- Plan nam je da napravimo živ, interaktivan događaj, na kojem ćete moći degustirati domaće specijalitete, naučiti kako se veže mušica, kako se veze Zmijanjski vez, popiti rakiju iz Mrkonjić Grada, upoznati se sa turističkom ponudom krajiških opština, učestvovati na 'Danima gljiva' i slično.
Krajiški Booking
Dugoročna ambicija Poljoprivrednog klastera „Krajina“ ide i korak dalje.
- Naš dugoročni cilj je postati sinonim za turističku organizaciju ruralne Krajine, odnosno servis koji bi mogao postati 'krajiški Booking'. Ali ne samo u pogledu prezentacije turističke ponude i spajanja ponude i potražnje, već na način da najdirektnije učestvujemo u razvoju ruralnog turizma u Krajini, kroz osmišljavanje i realizaciju namjenskih projekata i aktivnosti, te podršku svim inicijativama koje imaju zdrav pristup ovom sektoru.
U toj viziji Krajina nije samo mjesto kroz koje se prolazi. Ona postaje destinacija u kojoj se spajaju priroda i domaća hrana, tradicija i savremeni turizam, proizvođači i gosti.
A možda upravo u tome leži njen najveći potencijal da ono što je generacijama bilo dio svakodnevnog života pretvori u iskustvo koje će novi gosti poželjeti da upoznaju, probaju i ponovo dožive.
Pridružite se našoj
Viber zajednici
Stanje na graničnim prelazima