DIVLJI ZAPAD NA BANJALUČKI NAČIN – STRIP KOJI RUŠI GRANICE ŽANRA I STILA

U izdanju "Devete dimenzije" objavljen je strip albumu "Stories from The Wild West", kolekcija vestern stripova iza kojih stoji talentovani banjalučki scenarista Nikola Vidačković.

FOTO: Glas Srpske

U pitanju je kolekcija kratkih stripova, koja je tematski vezana za Divlji zapad, a koja je realizovana uz pomoć čak 11 odličnih  crtača uz regiona. Knjiga sadrži priče "Last Dance"(crtao Vladimir Davidenka), "Last Whiskey"(crtež, Slobodan Aksić), "Soul Eating Hunter" (crtež, Ivan Avramovski),  "Pine Box Four The Lady", (crtež,  Željko Ivančić), "Dreams of Gold" (Hrvoje Ružić), "Wacky Factory"(crtež Mimi Cortazar), "Bloodlust" Dragan Pavasović), "Coward Of Thwe Countryntry" (Milan Mladić), "Mustang Princes" (Geza Šetet), "Venegance" (Jovan Bratić) i "Back To The past" (Igor Jovčevski). 

Sam autor kaže da je album prije svega plod dječačke strasti koju je osjećao i koju i danas osjeća prema vestern temama, ali da je ujedno i omaž nekim izgubljenom prostoru i vremenu.

- Prije svega ovaj album je moj autorski omaž jednom vremenu i prostoru koji, iako geografski i istorijski daleko, nose nevjerovatnu simboliku i snagu univerzalnih tema: sloboda, pravda, osveta, čast, izdaja, čovjek protiv čovjeka, ali i čovjek protiv sebe. Odlučio sam se za ovu temu iz čiste strasti prema avanturi i pustolovini, ali i iz nostalgije za vremenima koja nikada nisam imao priliku da vidim ni živim. Divlji zapad je za mene mitski prostor u kojem se čovjek suočava s vlastitim granicama, gdje zakoni često zakažu, a unutrašnji moral postaje jedini kompas. Zato "Stories from The Wild West" nije klasični vestern. U njemu se miješaju stilovi i žanrovi: horor se prepliće s komedijom, narodna predanja se upliću u svakodnevne sukobe, a legende žive kroz vjekove. Ta žanrovska raznolikost nije samo bila estetski izbor, to je pokušaj da se na neki način uhvati pun raspon emocija koje ovaj svijet nosi: od straha i tuge do ironije i smijeha - rekao je Vidačković.

Same priče unutar kolekcije donose zanimljive varijacije u stilu i žanrovima, ali sa obzirom na različite crtače i u vizuelnom stilu. Od  dirljivih Vidačkovićevih posveta iščezloj naciji američkih domorodaca u pričama "Last Dance"(sa maestralnom atmosferom proždirućeg mraka nacrtanog rukom Davidenka) i "Mustang Princes" (majstorski rad veterana Geze Šeteta) preko humorističkih momenata u "Vacky Factory", klasičnih vestern priča o osveti i kazni "Coward Of The Country" i "Venegance", do upliva momenata fantastike u odličnoj "Back To The Past".

Jasno je da je to bio pravi poduhvat, jer okupiti toliki broj crtača iz raznih zemlja i povezati ih u grupu koja radi, kako kaže Vidačković, jedan zanimljiv eksperiment, nastao iz pera mladog scenariste.

- Album se sastoji od 11 nešto kraćih priča, a crtalo ih je isto toliko crtača iz pet zemalja. Tako da je slobodno mogu reći da je bio poduhvat privoliti ih sve da rade, pogotovo kada uzmemo u obzir da su sve to dobro profilisana imena u svijetu stripa, ali i da su pristali da rade bez ikakve nadoknade. Doduše prvobitna zamisao je bila da se album sastoji od 13 priča i to je trebala da bude neka simbolika, ali na kraju neki crtači nisu htjeli da rade i to baš oni za koje sam mislio da će sigurno pristati. Opet jako sam zadovoljan učinjenim što me dovodi do zaključka da ili sam stvarno šarmantan pa sam tako lako uspio sve da ih nagovorim ili su prepoznali kvalitet u mojim pričama. Ne znam, morate njih da pitate šta je razlog, možda je i jedno i drugo, a možda i nešto potpuno "deseto" - rekao je Vidačković.

Autor navodi da je scenario motivisan ličnim promišljanjima, ali i brojnim uticajima, koje kupio tokom odrastanja.

- Kao što sam u predgovoru i rekao, priče u ovom albumu nastale su prije svega iz ličnog promišljanja o stanjima ljudskog duha. U jednom vremenu i prostoru koji je dosta nemilosrdan tako da isti nisam nastojao stvoriti nego samo vjerno predstaviti. Naravno za ovoliki broj potpuno različitih priča trebalo je malo i inspiracije sa strane tako da sam je crpio iz raznih izvora, najviše iz filma i muzike. Klasični vesterni poput filmova Serđa Leonea, pa sve do mračnih modernih vestern priča braće Koen ili Tarantinovih dijaloga, uticali su na ritam, ton i kompoziciju mojih priča. Istovremeno, muzika, od američkog folka, bluza a posebno outlav kantrija, pomogla mi je da osjetim duh tog vremena. Tako da sam na kraju po završetku u samom stripu ostavio mnogo tragova za čitaoce. Od toga kako izgleda neki od likova, to jest po kojoj slavnoj ličnosti je crtan, ili kako se neko zove pa čak i do same postavke kadrova - rekao je Vidačković.

Bez obzira na nepisano pravilo "Devete dimenzije", da njihova izdanja izlaze na ćirilici, što je kako Vidačković navodi njemu jako drago, u ovom slučaju je insistirao na engleskom i latinici zbog same vestern tematike.

- I ako je neko nepisano pravilo da "Deveta dimenzija" objavljuje svoja djela isključivo na ćirilici, ja sam bio isključiv da "Priče sa Divljeg zapada", moraju biti na engleskom jeziku i pismu koji odgovara temama koje se obrađuju, kako geografski tako i vremenski i sociološki.  Iskreno se nadam da će "Stories from The Wild West", pronaći put do čitalaca koji vole strip kao formu, ali još više koji vole priče koje ne daju gotove odgovore, već ostavljaju prostor da sami u njima pronađemo ono što nas najviše boli, nasmijava ili pokreće. Takođe, zahvalio bih svima koji su na neki način doprinijeli rađanjaju ovoga divljeg zapada, na moj, "banjalučki", način - rekao je Vidačković.

Naslovna strana djelo je Dejana Šijuka, alternativna naslovna je rad Mihajla Miljanovića. Album je tvrdih korica, B5 format, na 120 crnobijelih strana, a cijena je 20 KM.

ŽANR

Proslavljeni srpski strip umjetnik Stevan Subić u svom predgovoru za ovo izdanje nije štedio riječi pohvale za ovo izdanje ističući prije svega snagu pripovijedanja i nadahnuto istraživanje žanra.

- Kolekcija intimnih, glasnih kazivanja o ličnim i kolektivnim tremorima jedne epohe, jednog prostora, duboko ponirući u žanr. Jezik koji se prilagođava temi i prilikama o kojima govori, nenametljivo oblikujući sadržaj i čitaoca upućujući na okvir o kome bi trebalo razmisliti. Naročita snaga pripovedanja, izražena u prilici koja se možda i najsjajnije vinula u visine žanra svoj divni let otpočevši u samom korenu, tami ove vrste pripovedanja - napisao je Subić.

Izvor: Glas Srpske