HERCEGOVAČKI UŠTIPAK – SIMBOL KRŠA I VIŠE OD JELA

Bratovština “S-NIKOLE-T” Buna-Mostar podnijela je Agenciji za bezbjednost hrane Bosne i Hercegovine zahtjev za registraciju naziva “Hercegovački uštipak” oznakom garantovano tradicionalni specijalitet.

Hercegovački uštipak ima kulturnu i istorijsku vrijednost kao sastavni dio gastronomske baštine.

Priprema se generacijama, recept i način izrade nisu se značajno mijenjali, a proizvod se izrađuje isključivo od osnovnih sirovina bez industrijskih dodataka.

Tijesto se priprema ručno, od temeljnih sastojaka, bez upotrebe aditiva i sredstava za dizanje tijesta. Nakon miješanja do elastične konzistencije, tijesto se oblikuje rukom ili kašikom, te prži u vrućem ulju do postizanja zlatnožute boje i karakteristične hrskave kore, naveli su iz iz Agencije za bezbjednost hrane, a prenosi „Visit BiH“.

Ovaj proizvod duboko je ukorijenjen u svakodnevni život, običaje i gastronomsku kulturu hercegovačkog čovjeka te predstavlja jedan od najprepoznatljivijih simbola domaće kuhinje.

U prošlosti je predstavljao temeljno i svakodnevno jelo koje se pripremalo od jednostavnih, lokalno dostupnih sastojaka – brašna, vode i soli – bez dodataka koji bi zahtijevali posebne resurse ili dugotrajnu pripremu. U pojedinim krajevima, u tijesto se dodavala i manja količina domaće rakije zbog manjeg upijanja ulja u sami proizvod pri prženju.

Hercegovački uštipak može se poslužiti samostalno ili kao dodatak drugim jelima.

Tradicionalno se jede dok je topao, rukama, uz sir, kajmak, pršut, pancetu, med, pekmez, džem ili u kombinaciji s hladnim jogurtom ili kiselim mlijekom.

U prošlosti, kada su porodice u Hercegovini bile brojne, s mnogo djece različite dobi, žene su često morale brzo i jednostavno pripremiti obrok. Tada nije bilo neuobičajeno da se pravi beskvasni hljeb koji se brže pripremao i bio svakodnevni dio prehrane.

Dok bi se hljeb pekao, domaćice bi “ušćinule” dio tijesta i ispržile ga djeci koja nisu mogla čekati da se hljeb ispeče. Tako su nastajali prvi uštipci – jednostavno, mirisno i hranjivo jelo koje je donosilo radost djeci i olakšanje domaćicama.

Ova etimologija svjedoči o dubokoj povezanosti proizvoda s tradicijom, toplinom doma i svakodnevnim životom porodica u Hercegovini, zaključuju iz Agencije.