Objavljen je novi World Happiness Report za 2026. godinu, a prvo mjesto ponovo je zauzela Finska. Ova zemlja već devetu godinu zaredom nosi titulu najsrećnije na svijetu, potvrđujući status društva koje mnogi smatraju uzorom kvaliteta života.
Objava ovog izvještaja svake godine izaziva veliku pažnju javnosti i stručnjaka koji pokušavaju da otkriju šta ljude zaista čini srećnima. Istraživanje sprovodi Oxford Wellbeing Research Centre u saradnji sa organizacijama Gallup i Ujedinjenim nacijama.
Rezultati se temelje na jednostavnom principu – građani iz oko 140 zemalja ocjenjuju sopstveni život na skali od najgoreg do najboljeg mogućeg. Ova metoda, poznata kao Cantrilova ljestvica, omogućava ljudima da sami procijene kvalitet svog života bez obzira na kulturu ili životne okolnosti.
FINSKA NA VRHU, ISLAND I DANSKA ODMAH IZA
Finska je i ove godine zauzela prvo mjesto sa ocjenom 7,7. Iako se često smatra da sreća zavisi od ekonomije, ova nordijska zemlja pokazuje da ključnu ulogu imaju i drugi faktori.
Shutterstock - Helsinki
Visoko povjerenje u institucije, snažan sistem socijalne sigurnosti, kvalitetno obrazovanje, balans između posla i privatnog života, kao i blizina prirode, razlozi su zbog kojih Finci godinama prednjače na listi.
Na drugom i trećem mjestu nalaze se Island i Danska, koje su ove godine zamijenile pozicije u odnosu na prošlu godinu. Među pet najsrećnijih zemalja prvi put se našla i Kostarika, dok je Švedska zauzela peto mjesto.
KAKO STOJE ZEMLJE REGIONA
Rezultati u regionu pokazuju velike razlike u percepciji kvaliteta života. Najbolje plasirana je južna srpska pokrajina - Kosovo, koje je zauzelo visoko 16. mjesto, što je jedno od najvećih iznenađenja ovogodišnjeg izvještaja.
Slovenija je na 18. poziciji, dok je Srbija zauzela 30. mjesto. Bosna i Hercegovina nalazi se na 47. mjestu, Crna Gora na 60, a Hrvatska je ove godine rangirana na 70. mjestu.
SREĆA NIJE SAMO NOVAC
World Happiness Report iz godine u godinu pokazuje da sreća nije isključivo povezana sa materijalnim standardom. Ključnu ulogu imaju međuljudski odnosi, povjerenje, lična sloboda i osjećaj smisla u životu.
Zbog toga ovaj izvještaj ne predstavlja samo statistiku, već i važan uvid u to kako ljudi širom svijeta doživljavaju sopstveni život.