DOBOJ PROGLASIO OZREN ZAŠTIĆENIM PODRUČJEM PRIRODE
Odbornici Skupštine grada Doboja jednoglasno su usvojili Odluku o proglašenju planine Ozren zaštićenim područjem prirode s održivim korišćenjem prirodnih resursa.
Ova vijest dolazi kao još jedan korak prema sveukupnoj zaštiti planine Ozren koji je zadnjih godina na mapi privatnih kompanija za rudarenje.
Grad je krajem aprila proglasio prvi stepen zaštite, a više stepeni i odluku da Ozren postane nacionalni park mogu donijeti republičke institucije i vlada.
Prema Prostornom planu Republike Srpske Ozren je predviđen za zaštitu u rangu nacionalnog parka.
Stefan Gavrić, odbornik u Skupštini grada Doboja izjavio je za medije da je grad uradio ono što je mogao u pitanju zaštite.
– To znači da je proglasio stepen zaštite koji može proglasiti grad. Sad su naredna instanca – republičke institucije, a to je ono što mi podržavamo, a to jeste da se Ozren proglasi nacionalnim parkom, što je daleko viši stepen zaštite – kazao je Gavrić, a prenosi Impuls portal.
Nakon četverogodišnje borbe mještana Ozrena da se ne rudari na ovoj planini, ova vijest je iznenadila akitivste i Ozrence.
„Odluka o proglašenju Ozrena zaštićenim područjem prirode s održivim korišćenjem prirodnih resursa za mene lično predstavlja veliko iznenađenje. Iako se radi o šestom nivou zaštite, dok je aktuelnim Prostornim planom Republike Srpske Ozren kandidovan za dosta strožiji drugi nivo zaštite – nacionalni park, ova odluka predstavlja potvrdu da je lokalna vlast prepoznala značaj planine Ozren i odlučila da uspostavi onaj nivo zaštite koji joj je zakonom omogućen“, rekao je za Impuls Zoran Poljašević iz ekološkog udruženja “Ozrenski studenac” iz Petrova.
Poljašević naglašava da je ova odluka rezultat četvorogodišnjeg zalaganja mještana podozrenskih sela predvođenih lokalnim ekološkim udruženjima.
„Gotovo sam siguran da su isključivo mještani zaslužni za ovakav ishod, to možemo zaključiti po ponašanju naših vlasti kako na lokalnom, tako i na entitetskom nivou prema zaštiti prirode. Ako uzmemo u obzir činjenicu da BiH ima tek nešto oko 3 % površine pod bilo kakvim nivoom zaštite prirode, onda nam je potpuno jasno da je gotovo svako parče naše zemlje potencijalni rudnik ili lokacija za projekte s pogubnim uticajem na prirodu i životnu sredinu“, dodaje Poljašević.
Iako je ova odluka korak bliže potpunoj zaštiti Ozrena od rudarenja i drugih štetnih projekata, Poljašević upozorava da do potpune zaštite ne znamo da li je ova odluka garancija.
„Daleko najniži procenat zaštićene teritorije BiH u odnosu na ostale evropske zemlje 30 godina nakon rata sigurno nije slučajan i dokaz je sistematske, kontinualne politike “razvoja” zasnovanog na rasprodaji prirodnih resursa, kako obnovljivih, tako i neobnovljivih. Mislim da na ovom našem trusnom i politički jako neizvjesnom podneblju, ne postoje odluke koje nam mogu biti garant da će se nešto u budućnosti provoditi ili neće“, ističe on.
Međutim, dodaje da je to svakako potvrda da aktivizam i građanske inicijative mogu imati pozitivne rezultate.
„Ako želimo da se neka naša projekcija budućeg razvoja provede i zaživi, mi jednostavno moramo nastaviti aktivno pratiti njen napredak i učestvovati u njenoj implementaciji“, naglašava Poljašević.
Podsjećamo, Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske je u aprilu 2021. godine izdalo rješenje kojim dozvoljava detaljna geološka istraživanja olova, cinka, nikla, bakra i prateće asocijacije metala na ovom području. Rješenje je dobila firma “Medeni brijeg” iz Bijeljine. Ovu firmu je osnovala firma „Lykos Balkan Metals”, koja je registrovana u istoimenom gradu. Od tada, mještani su organizovali više protesta i tribina na kojima su se izričito protivili bilo kakvom rudarenju na Ozrenu.
Trenutnu formalnu zaštitu ima samo dio Ozrena, vrh Gostilj, kojeg je Vlada RS 2022. godine proglasila zaštićenim staništem. Branje trave ive, tradicija koja se godinama svakog septembra održava na Gostilju, uvrštena je na UNESCO popis svjetske baštine 2018. godine.
Izvor: Impuls portal
Pridružite se našoj
Viber zajednici
Stanje na graničnim prelazima