Treći i poslednji dio priče o freskama Svetog Đorđa u priprati manastira Lovnica govori o freskama koje se nalaze na zapadnom i sjevernom zidu priprate.
Predstave mučenja se nastavljaju i na zapadnom zidu scenom „Probadanje kopljima“. Na sredini je Đorđe sa perizonom oko bedara, privezan za stubac. Sa strane su dva mučitelja sa dugim kopljima u rukama. Oba koplja su zarivena mučeniku u leđa
Scena se odigrava u pitomom pejzažu, te se vidi trava. Prostorno vezana za ovu kompoziciju je predstava „Mučenje u užarenoj krečani“.
Kratke šrafe uskovitlanih linija prikazuju zažarenu krečanu u kojoj rezignirano stoji svetitelj.
Na njegovom tijelu se ne primjećuju nikakvi tragovi opekotina. Ove dvije gornje scene imaju istu pozadinu u tri boje: dole zelenu s kamenitim prvim planom, zatim crvenkastu i na kraju plavu. Poslednja scena mučenja je „Kidanje usijanim klještima“.
Na stijenama iz čijih pukotina raste neko poljsko cvijeće potrbuške leži svetitelj, svezanih ruku i nogu. Iznad njega stoje dva dželata, te usijanim klještima čupaju meso sa njegovih leđa. Interesantan je naturalizam u prikazivanju ove scene.
S pedantnošću dostojne srednjeg vijeka, majstor je naslikao usijana klješta i isprženu kožu na mjestu gdje se čupa. Mučitelji su obučeni kao za kakvu svečanost, u bogate kratke haljine sa zlatnom bordurom oko vrata i po porubu. Pozadina je na ovoj fresci takođe u zonama. Dole žuta, pa zelena i gore plava boja.
Ovim je završeno prikazivanje scena s mučenjem i počinju scene iz oblasti čuda, od kojih su prikazane samo dvije: „Obaranje idola sa hrama“ i „Vaskrsavanje Glikerijevog vola“.
U prvoj sceni je prikazana crkva sa kubetom, na poligonalnom tamburu i zvonikom, a prema gledaocu je okrenuta svojom trostranom apsidom. Ispred crkve nalazi se zid sa dva zupca. Lijevo od crkve, u impozantnoj figuri, stoji Sveti Đorđe. U lijevoj ruci drži krst sa dugom drškom, a desnu je pružio prema crkvi. Njegova poza je dostojanstveno mirna, a po dimenzijama, on je jednak crkvenoj zgradi, u čemu svakako ima simbolike. Sa crkve padaju idoli, četiri tamnosmeđa demona sa krilima, repovima i razbarušenim kosama. Iza scene je naslikana jednostavna građevina sa krovom na dvije vode i uzvišenjem, tj. kulom na sredini.
U drugoj sceni „Vaskrsavanje Glikerijevog vola“ vidi se stojeća figura svetitelja. U lijevoj ruci drži velikoshimnički krst, a desnom blagosilja, tj. vaskrsava vola.
Pred njim stoji starac Glikerije s rukama pruženim prema Đorđu u znaku molbe. Pored starca stoji jedan žuti vo, a smeđi leži mrtav.Volovi su upregnuti u plug. Zemlja je zasijana pšenicom. Pozadina je u zonama oker žuta i plava.
Na sjevernom zidu je naslikana samo predstava sječenja glave Svetom Đorđu. U stijenovitom pejzažu, povijen u leđima, stoji Sveti Đorđe vezanih ruku. Obučen je u bijeli stihar sa zlatnom bordurom. Pred njim stoji dželat koji u desnoj ruci drži mač. Scenu zatvara pozadina obojena u ružičasto, zeleno i plavo, opet u zonama.
S ovim se završava ciklus slika iz legende o Svetom Đorđu u priprati manastira Lovnica. Postoje još dvije pojedinačne predstave svetitelja. U lineti vrata koja iz priprate vode u naos naslikan je Sveti Đorđe u bogatom ratničkom odijelu kako sjedi na velikom raskošnom prijestolu. U desnoj ruci drži koplje, a lijevu je naslonio na mač. Neizbježna predstava „Sveti Đorđe ubija aždaju“ nalazi se u lineti spoljnih vrata priprate.
Sa pričom o freskama na zapadnoj i sjevernoj strani zida lovničke priprate završavamo serijal priča o „Legendi o Svetom Đorđu u priprati manastira Lovnica“ koja je napisana iz tri dijela, da bi što detaljnije opisali freske. Ovaj serijal ne sadrži fotografije iz manastirske crkve jer smo poštovali pravilnik manastira da je fotografisanje unutrašnjosti zabranjeno. Ipak, da bi lovničke freske doživjeli na najljepši način, da bi doživjeli duhovnu snagu Lovnice, najbolje je da krenete put Šekovića i jedan dan provedete u samom manastiru i okolini i oživite slova i redove koje ste pročitali u ova tri teksta.
Literatura: Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne, Milica Baum