"Mrkonjić Grad 'leži' na milionima litara rakije!" Prije desetak godina ovakvi naslovi su se pojavljivali sporadično u medijima, međutim, u posljednje vrijeme, veoma često možemo naletjeti na zanimljive vijesti, a kada je u pitanju pomenuta opština i tradicionalno alkoholno piće naših krajeva.
Kolike su tačno "rakijske rezerve" u Mrkonjić Gradu malo ko može precizirati, ali jedno je sigurno – u pitanju je opština sa posljednjim "rezervatima" šljive Požegače, u kojoj ova sorta, jednako kao i drugo voće, dosta uspješnije rađa nego u ostalim dijelovima Krajine.
Važno je reći kako Mrkonjić Grad vjerovatno ima i najstariju manifestaciju izložbe i ocjenjivanja rakija u Republici Srpskoj i BiH, kojom rukovodi niko drugi do prof. dr Ninoslav Nikičević, a koja se svake godine organizuje u sklopu Aranđelovdanskog vašara.
Brendiranje
Tragom pomenutih resursa i sa željom da se raspoloživi kapaciteti iskoriste na pravi način, pokrenuta je inicijativa da se Mrkonjička rakija standardizuje, brendira i po prvi put efikasno pozicionira na domaćoj rakijskoj sceni. Nosilac i pokretač ove ideje je Razvojna agencija Mrkonjić Grada, kojom rukovodi Dijana Eremija, dok je za implementaciju zadužen Poljoprivedni klaster "Krajina".
"U prvoj fazi realizacije posmatranog projekta identifikovano je nekoliko najznačajnjijih i najnagrađivanijih proizvođača rakije sa područja opštine, koji će biti temelj ove inicijative i sa kojima će se krenuti u konkretne aktivnosti, a kada je u pitanju standardizacija i brendiranje naših rakija", ističe Eremija.
Uslovi za proizvodnju
S tim u vezi, prije nekoliko dana izvršen je obilazak pet odobranih domaćinstava, pri čemu su u prisustvu ključnih aktera ovog projekta sagledani raspoloživi uslovi za proizvodnju i stavljanje na tržište rakija, prvenstveno sa tehnološkog aspekta. Istovremeno, utvrđene su mogućnosti i dogovoreni najbolji modaliteti organizacije samih proizvođača.
"Sa našim odabranim domaćinima dogovorili smo registraciju poljoprivredne zadruge. Tokom zajedničke diskusije, došli smo do jednoglasnog zaključka kako je zadruga oblik organizovanja koji ponajbolje dočarava naš domaćinski pristup pomenutoj proizvodnji, pri čemu želimo izbjeći bilo kakvo poistovjećivanje sa klasičnom idustrijalizacijom u ovom poslu", naglašava Miloš Galić, menadžer Poljoprivrednog klastera "Krajina" za „Agroklub“.
Nova metodologija
Pri tome, unutrašnji odnosi i standardizacija unutar grupe regulisaće se kroz "PGS" standard, čija se suština ogleda u tome da grupa proizvođača samostalno definiše pravila poslovanja, kao i tehnološke standarde proizvodnje i kvaliteta rakije, te najvažnije - sama sebe kontroliše i sprovodi korektivne mjere ka unapređenju. S obzirom da je u pitanju metodologija koja se trenutno ne primjenjuje na širem području naše zemlje, ista je marketinški veoma zanimljiva.
"Plan je da osmislimo, definišemo, izgradimo i na tržište lansiramo prvi 'kišobran' brend na domaćem tržištu rakije, a koji će pod jednim imenom objediniti najznačajnije proizvođače ovog pića sa područja opštine Mrkonjić Grad. Istovremeno, važno je naglasiti kako će zajednički brend na jedan inovativan način sačuvati pojedinačne identitete i specifičnosti svakog pojedinačnog domaćinstva", pojašnjava Petar Ninić, stručnjak iz oblasti agromarketinga i član ekspertske grupe, dodavši kako cilj ove inicijative nije stapanje poznatih rakijskih domaćinstava pod jedno ime, već upravo suprotno - "njegovanje i komuniciranje njihovih priča, tradicije i emocija, ali pod okriljem jednog relevantnog, vizuelno privlačnog i zakonski posloženog brenda."

U konačnici, možda će neki pomisliti kako na domaćem tržištu imamo i previše "brendova" rakije. Međutim, trebamo se zapitati koliko je onih, koji su uspješno naslijedili, sačuvali i ispričali rakijsku priču svojih predaka, svog domaćinstva, svog sela. Jer, kod rakije je oduvijek važilo samo jedno pravilo - "Od koga je?" Takva rakija ima lice svog domaćina, koje se pamti i ne postaje tek jedna u nizu lijepo dizaniranih flaša na policama specijalizovanjih šopova. E, upravo nam takvih rakija nedostaje...