UPOZNAJTE BAŠTINU KULTURNO-ISTORIJSKOG NASLJEĐA

Nekropole sa stećcima u Nevesinju, Mrkonjić Gradu, Berkovićima, Crvene stijene na Romaniji, rječica Cvrcka u Kotor Varošu - samo su mali dio baštine koja predstavlja izuzetno svjedočanstvo trajanja i opstanka generacija na ovim prostorima, snagu prošlosti i garant budućnosti, rekla je direktor Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Srpske Jasna Milešević.

- Na nama je da to čuvamo, rekla je Mileševićeva u intervjuu Srni.

Ona je istakla da su baština, ali i nivo brige o njoj pokazatelj svijesti i savjesti naroda – i pred samim sobom, ali i pred svijetom. Svijest i savjest o blagu svakako postoji, ali se mora unaprijeđivati.

Baština – ogledalo naše duše

- Ljepota jednog stećka, vodeničkog kola ili gipsane štukature na staroj fasadi – sve je to ogledalo naše duše. Snaga prošlosti i garant budućnosti. Na nama je da tu silu prepoznamo, rekla je Mileševićeva.

Pred Zavodom su novi izazovi, dodala je, neki su već započeti, dok se neki privode kraju.

- Činjenica da je završena projektna dokumentacija za obnovu spomenika na Šehitlucima ili da se očekuje obnova Sat kule u Banjaluci, govori da još imamo snage i kapaciteta. Na tim činjenicama crpimo zadovoljstvo i snagu za dalje, rekla je Mileševićeva.

Najveći izazovi – slojevitost projektnih zadataka

Najveći izazovi u očuvanju spomenika kulturno-istorijskog i prorodnog nasljeđa su slojevitost i sveobuhvatnost projektnih zadataka, koji zavisi i od stanja objekta ili obuhvata zaštićenih lokacija, kao i problemi materijalne prirode.

- Međutim, u godinu ulazimo spremni. Spomenik na Šehitlucima dobio je temelj iz koga će iznići i njegova obnova. Očekujmo obnovu stare crkve brvnare u Romanovcima kod Gradiške, za šta smo uradili glavni projekat, a težište će biti i na prijektima obnove sakralnog nasljeđa u Hercegovini – u Gomiljanima i Dubljanima, napomenula je Mileševićeva

Govoreći o aktivnostima i rezultatima u prošloj godini, ona je rekla da, u okolnostima kakve vladaju u svijetu, pa i u regionu, ne može biti nezadovoljna.

Nekropole sa stećcima – nebrušeni dijamanti baštine

- U izuzetno kompleksnoj godini koja je iza nas, Zavod i njegovi službenici nisu posustajali. Posebno bih apostrofirala proglašenja nepokretnim kulturnim dobrima nekropola sa stećcima, koje su nebrušeni dijamant naše baštine, a kojima bi se trebala posvetiti još veća pažnja, budući da je ovaj fenomen zaštićen i od Uneska, preko par reprezentativnih nekropola, rekla je Mileševićeva.

Prošle godine zaštićenim područjem proglašene su dvije izuzetne nekropole, jedna u Hercegovini, na Morinama, opština Nevesinje, koja se među stanovništvom naziva i "Svatovsko groblje", a koja ambijentom i ljepotom umjetničkih ukrasa plijeni i danas, te druga u Krajini, u Baljvinama, opština Mrkonjić Grad, na Tešanovića Krčevinama, koja se diči jedinstvenom i zanimljivom predstavom neobične životinje.

- To nam pruža ohrabrenje, ali i egzaktno pokazuje da Zavod bdije nad baštinom od Trebinja do Novog Grada. U istom statusu Vlada Republike Srpske je početkom 2023. godine usvojila odluku o utvrđivanju srednjovjekovne nekropole stećaka `Radovac`, selo Potkom, opština Berkovići kulturnim dobrom od velikog značaja, napomenula je Miloševićeva.

Osim svijesti i potrebe zaštite nekropola sa stećcima, vodilo se računa i o čuvanju bisera narodnog graditeljstva.

-Tako su naši stručnjaci izradili Elaborat o utvrđivanju nepokretnog kulturnog dobra – vodenica porodice Vujičić na Bjelavi, opština Foča, koja, onako postojana, u pomalo skrovitom, ali i romantičnom predjelu zaista vraća u neka davna, mirnija i toplija vremena, rekla je Mileševićeva.

Veliko bogatstvo urbanih zona

Zavod je imao svijesti i o bogatstvu urbanih zona, svojevrsnim referentnim tačkama prepoznavanja naših gradova.

Zaštićena je zgrada Banske uprave u Banjaluci, te su u toku obimne radnje koje prethode zaštiti Gospodske ulice, kao ambijentalne cjeline koja odiše visokim dometima građanske kulture stare Banjaluke, te zgrada bivše Hipotekarne banke – danas Palata Republike.

Crvene stijene i rječica cvrcka – neprikosnoveni spomenici prirode

- Ni u zaštiti prirodne baštine se nije kaskalo, pa su tako zaštićene, u statusu spomenika prirode Crvene stijene na Romaniji, na području opština Pale i Sokolac, koje svojim markantnim obrisima u neku ruku pokazuju i snagu i bogatstvo ovoga kraja, rekla je Mileševićeva.

Dužna pažnja posvećena je i rječici Crvckoj, koja krasi međe opština Kotor Varoš i Kneževo, a brinulo se, istraživalo i stražarilo i nad Neretvom, Vitorogom, Rzavom, šumama Starčevice i drugim prirodnim nasljeđem.

U misiju čuvanja baštine da se uključe sve poluge društva

Kultura čuvanja i zaštite prirodnog i istorijskog nasljeđa ne dolazi sama po sebi, nego u toj misiji sve institucije i poluge društva – od porodice do države, moraju zauzeti ključno mjesto.

- Ključ za nacionalni ponos, osjećaj pripadnosti nekom kraju i slično, ne krije se u nečemu neuhvatljivom – nego u edukaciji i znanju. Svi se moramo učiti vrijednostima i potencijalima koje sami imamo – i tako postajati i najčvršći čuvari, ali i najbolji ambasadori našeg nasljeđa, rekla je Mileševićeva.