Centar za životnu sredinu je pored inicijative za zaštitu vrela Sane podnio i inicijativu za zaštitu nizvodnog dijela rijeke Sane, poznatog pod nazivom “kanjon Prizren Grad”, te na oba ova lokaliteta sproveo biološka istraživanja čiji podaci se koriste za izradu Studije zaštite.“I za ovu incijativu očekujemo da će dobiti isti epilog kao i inicijativa za vrela. U kanjonu Prizren Grad se gnijezdi sivi soko koji je veoma osjetljiva i ugrožena vrsta, a u istom tom kanjonu je planirana i gradnja hidroelektrane koja bi u potpunosti uništila prirodna staništa i vrijednosti ovog kanjona. Nastavićemo dalje sa ovakvim inicijativama kako bi vrijedna prirodna područja sačuvali za naredne generacije”, kazao je Bjelić. Boro Marić iz Centra za posjetioce Pecka i partnerske organizacije Greenways iz Mrkonjić Grada takođe je jedan je od onih koji su prošli veoma dug put od želje za zaštitom do konačne zaštite. “Ovu današnju vijest dočekali smo sa velikim uzbuđenjem. Smatramo da su vrela Sane neprocijenjiva prirodna i kulturna vrijednost koju moramo sačuvati po svaku cijenu. Bilo je jako teško, a u nekim periodima je izgledalo bezizlazno sa puno događaja, protesta i dopisa, sudskih odluka ali i stručnih rasprava o vrijednostima cijelog područja. Izvršena su brojna istraživanja i sva potvrđuju da su vrela Sane biser prirode sa brojnim izvorima, kanjonom Korane, estavelom Mračaj i tragovima života ljudi u bliskom kontaktu sa tim izvorom života”, kazao je Marić. Dodaje da se trebao sprovesti u djelo Prostorni plan Republike Srpske koji je predviđao Park prirode Sana i obuhvatao veću teritoriju koja je uključivala prva dva kanjona Sane i Vrbljane jer sve to jednako vrijedi, ali se nakon izgradnje hidroelektrane suzio prostor na same izvore i njihovo bliže okruženje . SeeSrpska