SeeSrpska

UNSKA LAĐA, NASLJEĐE KOJE SE PRETVORILO U BREND

UNSKA LAĐA, NASLJEĐE KOJE SE PRETVORILO U BREND
Unska lađa predstavlјa svojevrsni brend Novog Grada za koji nema pisanog traga u kojem vremenu se počela koristiti na rijeci Uni. Po usmenom predanju poznato je da su korišćene za različite svrhe prije 200 godina, a postojala su dvije vrste kroja koji je zavisio od načina upotrebe. Prvi kroj lađe služio je za komercijalne svrhe odnosno za vađenje pijeska, prevoz drva i sl. Lađa je bila bez sjedala ukupne dužine 6-6,5m, širine 1,1-1,3m i 0,6-0,7m dubine. Drugi kroj lađe služio je za vožnju, ribolov i sl. Lađa je bila sa sjedalima čiji je razmak iznosio 3m a ukupne dužine 5,5 m, širine 1-1,1m i 0,5m dubine.
Za izradu lađe koristile su se različite vrste drveta.
Za prednji i zadnji dio (tkz. „baš“) i za jegije (rebra) koristilo se tvrdo drvo (hrastovina), a za ostatak lađe, pod i strane, koristilo se meko drvo (jelovina, lipa). Vijek trajanja lađe, sa jednim mijenjanjem stranica, bio je 6-8 godina. Upravlјanje lađom je bilo specifično samo za područje opštine Novi Grad jer su se istovremeno koristile čaklјa i veslo. U prilog ovome izdvajamo primjere upravlјanja na području Banjaluke gdje je korišćena samo čaklјa na dajaku, a na području Bosanske Krupe tj. uzvodno od Novog na rijeci Uni, koristilo se samo veslo. Čaklјa se odlikovala slјedećim karakteristikama: dužina oko 4m sa rukohvatom na gornjoj strani i šilјkom sa kukom na donjoj strani. Izrađivala se od lijeskovog drveta sa kojeg se nakon sušenja gulila kora, a sam proces sušenja je trajao cca 1 godinu. Čaklјa se koristila tako što se odgurivala sa jedne strane čamca pri čemu „čaklјaš“ stoji kod prednjeg dijela sjedala i ukoliko je potrebno kreće se prema zadnjem sjedalu. Istovremeno veslač sjedi na kraju čamca sa druge strane kako bi lađi osigurao želјeni pravac. Korišćenje čaklјe se primjenjivalo prilikom vožnje čamca uzvodno a najviše prilikom uzlaska uz brzake. Veslo se odlikovalo slјedećim karakteristikama: dužina 1,6-1,8m, dužina rukohvata 1m te specifičnog oblika zbog stila veslanja i upravlјanja. Prilikom zaveslaja veslo se ne vadi iz vode nego se zakrene za 90°, gurne naprijed, vrati se u početni položaj i vesla. Veslo se zbog težine i savitlјivosti izrađivalo od drveta trešnje. Savremena lađa (metalna i plastična) koja se koristi i danas odlikuje se nekadašnjim oblikom ali su izvršene modifikacije u smislu razmaka sjedala, dodatkom nosača za vanbrodski motor, te ugrađenim prednjim i zadnjim zračnim komorama radi zaštite od potapanja čamaca. Izvor: TO Novi Grad / Foto: Mladena Bolta