OD HOBIJA DO USPJEŠNOG POSLA: UZGOJ MANGULICA U KOSTAJNICI KOD DOBOJA

U selu Kostajnica, nedaleko od Doboja, smještena je farma Slavoljuba Cvijanovića, čovjeka koji je prije šest godina iz hobija započeo uzgoj mangulica, jedne od najcjenjenijih i najotpornijih rasa svinja.

FOTO: Ustupljena fotografija

Danas se njegovo gazdinstvo prostire na deset dunuma zemljišta, koje obuhvata pašnjake, voćnjake i dio šume, a na farmi se nalazi između 80 i 90 mangulica.

Sve je počelo iz želje za zdravijom hranom

Ideja o uzgoju mangulica rodila se iz želje da porodici obezbijedi zdravo meso i domaće prerađevine.

- Sa držanjem mangulica počeli smo prije šest godina. U odnosu na tovne svinje, njihov uzgoj je jednostavniji jer borave na otvorenom prostoru i nije im potrebno obezbijediti čvrste objekte. Dovoljno je nekoliko nadstrešnica koje im pružaju zaštitu tokom nepovoljnih vremenskih prilika - kaže Cvijanović za portal SeeSrpska.

Prirodna ishrana ključ je kvaliteta

Mangulice se hrane isključivo prirodnim namirnicama, među kojima su kukuruz, pšenica, ječam, tikve, repa, trava, voće i povrće. Osim toga, životinje se slobodno kreću pašnjacima i šumom, gdje same pronalaze dio hrane.

- Ne koristimo koncentrate ni premikse. Meso mangulice je masnije i mekše od mesa domaće svinje, a posebno je cijenjeno zbog svog sastava i kvaliteta - objašnjava Cvijanović.

Prema njegovim riječima, bijela slanina mangulice jedna je od najtraženijih namirnica, a često se preporučuje i osobama koje prolaze kroz proces oporavka nakon teških bolesti.

Kupci se vraćaju po još

Na gazdinstvu se proizvode bijela i prošarana slanina, čvarci, mast, sušene koljenice, sušene butkice, kobasice, pečenica i sušene kosti.

Najveća potražnja vlada upravo za bijelom i prošaranom slaninom, a prodaja se odvija direktno, po principu „sa kućnog praga“.

- Kupci su prepoznali kvalitet naših proizvoda i često nas preporučuju prijateljima i poznanicima - ističe on.

Farma kao način života

Iako je riječ o zahtjevnom poslu, Cvijanović priznaje da rad na farmi doživljava kao odmor od svakodnevnih obaveza.

- Najteže je bilo na početku, kada je trebalo urediti imanje, podići zaštitnu ogradu i obezbijediti električnu čobanicu. Danas nam boravak na farmi predstavlja zadovoljstvo i opuštanje - kaže on.

Dodaje da bi se od ovog posla moglo živjeti kada bi se povećao broj grla i proširila prerada mesa, ali da je za njega uzgoj mangulica i dalje prije svega ljubav prema prirodi i želja da porodici obezbijedi zdravu hranu.

- Svima koji imaju uslove preporučio bih da se okušaju u ovom poslu. Osim dodatnog prihoda, dobiće i ono što je danas najvažnije, zdravu i kvalitetnu hranu - poručuje Cvijanović.