 
Krupa na Vrbasu dobila je prestižno priznanje i svrstana je na listu “Best tourism village”, odnosno najboljih sela svijeta, od strane Ujedinjenih nacija za turizam - UN Tourism organizacije - najbitnije i najveće svjetske organizacije u turizmu.
Bosna i Hercegovina do sada nije dobila ovakvo priznanje od UN tourism-a, niti od bilo koje druge organizacije tog ranga.
Priznanje je stiglo zahvaljući projektu Turistističke organizacije grada Banjaluka, pa je najveći grad Srpske pred više od 100 učesnika trećeg svjetskog sastanka u Kini, pored Japana i Portugala, imao čast da predstavi put razvoja i nadogradnje projekta od 2023. godine do danas.
- U odnosu na druga naselja i seoske oblasti, Krupa na Vrbasu izdvojila se po kulturno-istorijskom nasljeđu i ljudima koji se ne raseljavaju u gradove, nego ostaju naraštajima vjerni mjestu u kome rade i razvijaju uslove za naredne generacije. Pored vjerskog turizma, na ovoj lokaciji razvijen je avanturizam, seoska gazdinstva, spremnost stanovnika da razvijaju sopstveni proizvod i ponudu – rekla je u razgovoru za SeeSrpsku direktorica Turističke organizacije Grada Banjaluka Minja Kovačević Šurlan, koja je boravila na dodjeli prizanja u Kini.
Kina je postavila visoke standarde organizacije, gostoprimstva, bezbjednosti, ali i pokazala primjere dobre prakse kako izgleda jedna organizacija spremna da dočeka svijet.
- Naša Banjalka ima ogroman potencijal u smislu seoskog turizma, ali je taj potencijal slabo iskorišten. Ova nagrada je samo dokaz, ali i putokaz koji ide u prilog tvrdnji da se svi nivoi vlasti trebaju koncentrisati borbu protiv neplanske gradnje na ruralnim sredinama radi očuvanja identiteta – navela je direktorica TOBL-a.
Kaže kako je potrebno dinijeti dugoročne i strateške planove, te planirati investicije koje jasno definišu obaveze o očivanju ruralnih područja.
- Svaki kutak naše zemlje nosi sa sobom svoje običaje, navike, načine rada i djelovanja u skoro svim sverama života, koja se i danas njeguju. Takođe, svaka regija se razlikuje jedna od druge po klimatskim uslovima koja je i uticala na oblikovalanje stanovnika tih krajeva, a tim indirektno na kulturno naslijeđe. Potrebno je edukovati, ne samo stanovništvo nego i radnike u turističkom sektoru kako na najbolji način prenijeti znanje u savremene turističke svrhe i ekonomsku održivost – zaključila je Kovačević Šurlan.