ŠTA SMO VIDJELI NA 57. KOČIĆEVOM ZBORU?
Uz prigodan kulturno-umjetnički program na zborištu „Kod Jablana“ u nedjelju je održana svečana akademija upriličena povodom 57. Kočićevog zbora.
- Kočić je neko ko je istinski ljubio istinu, slobodu i otadžbinu, a danas svi oni koji istinski ljube istinu, slobodu i otadžbinu jesu neustrašivi, slobodni i ostaju prisutni u narodu otadžbinu brane svojim djelima. Iz duha Kočića, Zmijanja i Manjače moramo da crpimo motivaciju za savremenu borbu protiv iskušenja, kojima smo svakodnevno izloženi – poručio je gradonačelnik Banjaluke.
Stanivuković je istakao da je Kočićev zbor za Banjaluku jedna velika tradicija.
Dodao je da je važno da nastavimo da tu tradiciju njegujemo u svakom obliku, te podsjetio da je ove godine vraćena i litija kao stara tradicija koja se nakada održavala, ali i da je novim konceptom Kočić stavljen u jedan moderan kontekst, jer je Kočić, kako je kazao, uvijek moderan i savremen.
- Uveli smo nove prakse i na autentičnoj lokaciji u Stričićima postavili gradski šator, u kojem smo priredili brojne radionice poput kuhanja tradicionalnih jela, radionica izrade Zmijanjskog veza, a biće organizovane i sportske igre, te borba bakova. Staru tradiciju prilagodili smo modernom dobu – rekao je gradonačelnik.
Savjetnica gradonačelnika za kulturu i socijalnu politiku Mirna Savić- Banjac rekla je da je novi koncept zasonovan na ideji da Kočić bude dostupan svima, jer do sada na Manjači i Stričićima do sada nije bilo dovoljno zastupljen sadržaj posvećen Kočiću i njegovom stvaralaštvu.
- Kočić, Manjača i Stričići zaista imaju mnogo toga da nam ponude i zato smo odlučili da upravo na mjestu gdje se narod tradicionalno okuplja ponudimo i drugačiji sadržaj, da damo priliku da narod čuje besjednike koji govore o Kočiću i da uživaju u kulturno-umjetničkom programu – rekla je ona.
Proznom piscu i pjesniku Anđelku Anušiću je tokom akademije uručena i Kočićeva nagrada.
Dobitinik Kočićeve nagrade književnik Anđelko Anušić, rekao je da dobiti Kočićevu nagradu znači biti višestruko privilegovan.
– Kad čitate Kočića osjećate se sigurno, kao u svome domu, u svojoj rodnoj grudi, razgovarate sa svojim precima. Svaki srpski pisac, koji je suštinski utemeljen u srpskoj književnosti nacionalne kulture je Kočićeva duhovna svojta, a ja zbog tema kojima se bavim poput Krajine, krajiškog svijeta, Zapadnog svijeta i srpskog književnog miljea tu i pripadam – rekao je Anušić.
Svečanoj akademiji prisustvovali su visoki zvaničnici Republike Srpske, poslanici Narodne skupštine Republike Srpske, ministri u Vladi Republike Srpske, predstavnici srpskog naroda u zajedničkim institucijama BiH, konzul Srbije, te druge javne ličnosti iz grada i Republike.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je da je manifestacija „Kočićev zbor“ posvećena srpskom narodu koji se bori za opstanak i slobodu i da je jedan od boraca bio i književnik Petar Kočić, koji je pisao o slobodi. On je istakao da otadžbina predstavlja borbu za slobodu i da je srpski narod to odavno naučio.
Govoreći o Petru Kočiću predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je da je Kočić pisao i govorio iz srca i duše svog naroda, za čiju slobodu se beskompromisno borio ne štedeći sopstvenu. Proganjan je, hapšen i zatvaran zbog svog oštrog pera kojim je drmao temelje okupacione vlasti u tadašnjoj BiH. Nije pristajao na kompromise, niti prihvatao okupacione upravnike pod izgovorom političke realnosti – istakla je predsjednica Republike Srpske.
Potpuno novi koncept ovogodišnjeg „Kočićevog zbora“ spoj je tradicionalnog i modernog.
Svečana akademija, na kojoj je dodijeljena i „Kočićeva nagrada“ ove godine izmještena je iz centra Banjaluke upravo na Kočićevo ognjište, u rodno mjesto našeg najvećeg tribuna, jer je cilj upravo bio da najveći dešavanja i kulturno – umjetničkog programa bude upriličen na Zmijanju.
Upravo na svečanoj akademiji, koja je održana u gradskom šatoru „Kod Jablana“, gradonačelnik Draško Stanivuković kao domaćin, pozdravio je sve prisutne i održao upečatljiv govor, pitajući se šta je za nas sudbina.
– Za Kočića „otadžbina je veza koja nas spaja sa ljudima našega roda i jezika, bilo da pripadaju prošlosti, budućnosti ili sadašnjosti“. Za Ršumovića se ona „brani lepotom, čašću, znanjem i lepim vaspitanjem“. Za Jakšića je ona kamen koji se diže iznad svega, Šantić kaže da nas „sunce tuđeg neba ne grije kao naše“, ali „da je otadžbina tamo gdje srpska duša koja“ – rekao je on.
Poručio je kako je sasvim siguran da bi i Petar Kočić htio da na ovakvim manifestacijama pričamo o patriotizmu, otadžbini, domovini, ali da sigurno ne bi htio da sve ostane samo na riječima.
– Ni on, iako je velikan pisane riječi, nije ostao na riječima i siguran sam da ne bi htio da ostanemo ni mi. Njagovo oružje bili su satira, riječi, borba kroz skupštinu, novinarstvo, kao i političko djelovanje u borbi za pravedniji život seljaka. Šta je danas naše oružje? – pitao je gradonačelnik.
Ističe da riječi nisu dovolje bile ni tada ni sada, pa dodao da se otadžbina brani djelima.
– Otadžbina se brani porodicom – mi je branimo novim igralištima, podršci porodiljama, plaćenjem privatnih vrtića. Otadžbina se brani obrazovanjem – mi ga branimo besplatnim udžbenicima, novim školama, povećanim stipendijama. Otadžbina se brani prirodom – mi je branim novim stablima, biciklističkim stazama, parkovima…. Brani se poštovanjem svih – mi je branim lagalizacijom svih vjeskim objekata, ne praveći razlike među ljudima – poručio je on.
Zdravicu je zaključio riječima „svako dobro i kako radili, tako nam Bog pomogao“.
Ove godine manifestacija „Kočićev zbor“ sastojala se iz tri dana – dana istine, slobode i otadžbine.
Tako je prvi dan predstavljen kroz satiru i predstavu „Đurologija“ koja je održana na tvrđavi Kastelu, a drugi dan je bio u znaku zmijanjskog veza, različitih radionica, modne revije i kuhinjice, dok je trećeg dana „Kočićevog zbora“ održana Sveta liturgija, nakon koje je uslijedila svečana litija prema Spomeniku poginulim borcima Odbrambeno-otadžbinskog rata, gdje su položeni vijenci i odata počast junacima otadžbine.
Nakon toga, uz prigodan kulturno – umjetnički program održana je i svečana akademija u gradskom šatoru, tradicionalne borbe bikova na Manjači i već poznato veliko “narodno veselje”.
Izvor: Grad Banjaluka / Foto: S. Ćuković