ROMANIJSKA "DIVLJA KRUŠKA" HIT U REGIONU

Dozirana oporost, prijatna blaga gorkost i kristalno čista boja pokazuju prirodnost rakije, koju proizvodi porodica Stanišić iz Veternika, ali sa divljim kruškama i tradicijom sa Vražalica, visoravni između Jahorine i Romanije.

Sjećanja na prve kapljice prenosila su se na nove generacije. Danas je to znanje, strast i umjeće.

"Nastojimo da zadržimo sve ono što je vrijedilo, usvajajući i duh novog vremena. Kao i naši preci, plodove sakupljamo na područjima koja su daleko od puteva, urbanih sredina i zagađivača. Većina njih potiče sa obronaka Jahorine i Romanije, a dio sa Debelog brda, prevoja koji se nalazi na vijencu valjevskih planina Povlena, Jablanika i Medvednika. Koliko će se plodova pretočiti u rakiju dosta zavisi od vremenskih uslova. Jer, divlja kruška raste samo u određenim staništima, rano cvjeta, pa je osjetljiva na proljećne mrazeve. Međutim, u povoljnim uslovima daje obilan rod i u takvim godinama preradim više od 40 tona plodova", objačnjava Tihomir Stanišić. Spoj klime, zemljišta, osunčanosti i ruže vjetrova plodovima divlje kruške sa ovih prostora daje karakterističnu aromu, a rakiji jednu notu čiste kruške, sa ukusom koji podsjeća na šumsko voće.

Ne dodaju se nikakve arome, boje, poboljšivači ukusa… Zato se s razlogom kaže da oslikava pravi karakter podneblja iz kojeg plodovi dolaze.

U prirodi postoji više vrsta divlje kruške, pa je skoro svako drvo različitog izgleda. Nije isto ni vrijeme sazrjevanja, niti krupnoća, oblik i ukus plodova. "To ne narušava kvalitet rakije. Ona je uvijek po mjeri svačijeg ukusa i raspoloženja, prikladna u svakoj prilici. Važno je da se poštuje tehnologija proizvodnje, posebno što se od sto kilograma zrelih plodova dobije svega pet do šest litara konzumne rakije. U ovom poslu ne smije biti propusta", kaže Stanišić. Plodovi divlje kruške se ne beru, već kako opadaju na zemlju tako se ručno sakupljaju. Istovremeno se prebiru i za rakiju odvajaju samo oni koji su zdravi. "Nakon dozrjevanja plodovi se usitnjavaju, jer usitnjeno voće lakše otpušta aromu i šećer, pa komina brže fermentiše. Nekada smo za ovu namjenu koristili mlin, a danas presu koja plodove usitni do te mjere da se dobije gusta kašasta masa. Ova tzv. pasirka istovremeno odvaja peteljke, što je veoma važno jer one destilatu mogu dati strani i nepoželjan ukus", priča Stanišić. Divlja kruška je od davnina poznata kao korisna, izuzetna namirnica. Vjerovali su joj stari Grci, a bila je i dio bogate kulinarske ponude drevnog Rima. Njeni plodovi su se konzervirali, prerađivali u žele, marmeladu, sokove, rakiju, vino. Po starom, nepisanom pravilu, većina domaćina za svoju rakiju kaže da je posebnog kvaliteta i doživljavaju je kao proizvod koji imaju samo oni i niko drugi. U tome ima istine, jer je svako pravi na svoj način – svaka ima lični pečat, što se može reći i za rakiju porodice Stanišić. A da je tako, potvrđuju brojna priznanja i potvrde za kvalitet na tržištu. Pije se u najelitnijim restoranima i hotelima. Pravi delikates!