POTREBAN PROSTOR PJEŠACIMA I BICIKILSTIMA, SUTRA MOŽE BITI KASNO

Kriza izazvana epidemijom Covid-19 i zahtjev za ograničenjem fizičkih kontakata značajno su promijenili načine kretanja građana. Promet privatnim automobilima se naglo smanjio, a javni prevoz je obustavljen, osim za esencijalne radnike s posebnim propusnicama, sve više ljudi počinje da vozi bicikle, romobile i pješači. Regulacija i prostorno oblikovanje saobraćajnica nisu prilagođeni za te značajne promjene u izboru prevoznih sredstava. Da bi se održao preporučeni sigurnosni razmak prilikom kretanja, a istovremeno zadržala sigurnost u saobraćaju, saobraćajni stručnjaci iz cijele Evrope smatraju da je hitno potrebna nova privremena regulacija i preraspodjela prostora na gradskim saobraćajnicama. Evropske zemalje poput Njemačke, Austrije, Belgije i Mađarske prepoznale su taj problem i implementirale privremena rješenja. "Ponovnim aktiviranjem javnog prevoza riskiramo daljnji nastavak širenja zaraze, kao i istovremeno potencijalno opterećenje bolnica ozljeđenima u saobraćaju. Oba pomenuta razloga velike su prepreke za ublažavanje kriznih mjera koje trenutno opravdano koče normalan život i ekonomiju, a za koje svi želimo da što prije prođu i da se vratimo u normalne tokove života", poručili su iz Centra za životnu sredinu.

Rješenja već postoje, ona su jednostavna, kreativna i njihova relizacija nije vremenski ni finansijski zahtjevna.

Berlin i Budimpešta već sedmicama unazad prenamjenjuju dijelove saobraćajnica u biciklističke trake. Beč je nastavio širiti svoje zone smirenog saobraćaja u ulicama stambenih naselja. Brisel je unutar cijelog centra grada uveo ograničenje brzine od 20km/h i dao apsolutnu prednost pješacima za kretanje čitavom površinom ulica. Milano najavljuje proširenje pješačkog i biciklističkog prostora na čak 35km saobraćajnica u narednim mjesecima. Cilj je da građani koji sada u nuždi biraju bicikl kao način prevoza, kao i oni koji od ranije koriste bicikl, imaju na raspolaganju jednostavne i sigurne rute za dolazak na odredište. Pješaci takođe trebaju više prostora na trotoarima kako bi održali sigurnu udaljenost. To je jedini način za sigurno kretanje dostupan većini građana. Takve mjere takođe doprinose manjoj gustoći putnika u javnom prevozu nakon što on ponovo krene sa radom. I radnici ključnih sektora za trenutno funkcioniranje gradova na posao nerijetko putuju biciklom ili pješice, a prioritet mora biti njihova zaštita, kako od potencijalne zaraze, tako i od opasnosti motornog saobraćaja. "Smatramo da se prioritet nesmetanog kretanja ne smije davati jurećim automobilima, nego živim ljudima koji se kreću pješice, romobilom ili biciklom. Smatramo da je vrijeme da se prošire “zone 30” u gradskim centrima i većinski stambenim blokovima, što bi omogućilo sigurnije odvijanje prometa za sve, uz naglasak na one najranjivije", poručeno je iz Centra za životnu sredinu. Privremena prenamjena krajnjih desnih traka na pojedinim bulevarima i ulicama sa više traka u posebne trake za bicikliste oslobodila bi čitav trotoar pješacima, usporila motorni saobraćaj na prihvatljive nivoe te svima omogućila veću sigurnost. Takve prenamjene mogu biti izuzetno jednostavne i jeftine. Na primjerima Budimpešte i Berlina vidimo da se prenamjene mogu provesti “preko noći” iscrtavanjem privremenih oznaka na saobraćajnicama i postavljanjem jednostavnih zaštitnih barijera poput čunjeva i pomičnih stubića. Odgovornost za provođenje ovih mjera je na lokalnoj samoupravi, ali državna politika može pomoći odgovarajućim smjernicama, zakonskim okvirom i finansijskim doprinosom. Apel na sve nivoe vlasti, a posebno kantonalne vlade, te načelnike gradskih opština, da se uključe i osiguraju uslove za brzo i jednostavno uspostavljanje biciklističke i pješačke mreže staza unutar i između pojedinih opšina i gradova, upućen je iz Centra za životnu sredinu. Dodali su da je potrebno stvoriti regulatorni okvir da se saobraćajnice mogu brzo i lako redizajnirati te pokazati da je saobraćajna politika važan doprinos ljudskom zdravlju. SeeSrpska