NA BOGOJAVLJENSKU NOĆ...

Ako u Bogojavljenskoj noći u ponoć otvorite prozor i pogledate u nebo, vjerovatno ćete primjetiti da i neko od vaših komšija radi isto. Ovo ne treba da vas čudi, riječ je o prastarom pravoslavnom običaju. Veliki hrišćanski praznik i prvi dan poslije Božića kada se posti, je 18. januara – Krstovdan. Nekada je podrazumjevao veliki broj rituala i običaja, ali je danas većina njih pomjerena na Bogojavljenje.

Uoči Krstovdana, 18. uveče, hrišćani počinju da se pozdravljaju sa „Bog se javi!“, a odgovoraju sa „Vaistinu se javi!“. Prema vjerovanju naročito je bitno ostati budan do ponoći.

Naime, naši stari vjeruju da je noć između 18. i 19. januara vrijeme kada se nebo otvara i „Bog se javlja“. Prema vjerovanju, Bogojavljenje – javljanje ili objava Boga, dešava se u gluvo doba, uoči Bogojavljenja, kada se na tren otvara nebo, da se ukrštaju vjetrovi što duvaju zimi s onima što duvaju ljeti. U tom trenutku sve vode svijeta prestanu da teku, a onaj ko se zatekne na otvorenom i to vidi, može od Boga da zatraži ispunjenje jedne želje. Osim ovog, prema mišljenju mnogih najljepšeg običaja za Bogojavljenje, ovaj praznik karakteriše i veliki broj drugih vjerovanja preteklih iz davnina. Vjeruje se da će neudate djevojke, ukoliko stave ogledalce pod jastuk 18. januara uveče sanjati muškarca za koga će se udati. Vjerovalo se i da vrijeme na Bogojavljenje predskazuje kakvo će vreme biti cijele godine. Ako sutra bude jak mraz ili pada sneg, godina će biti rodna. Ako pak, bude vedro, biće sušna godina. Ukoliko 19. januar bude kišovit, cijele godine će biti dosta padavina i poplava. Bogojavljenje je jedan od petnaest najvećih hrišćanskih praznika, a arakteriše ga i veliki broj vjerovanja iz davnina kao što su: Otvaranje nebesa Ovo je najpoznatiji običaj vezan za Bogojavljensku noć. Naime, vjeruje se da se dan pred Bogojavljenje, tačno u ponoć otvaraju nebesa. Tom prilikom treba da se pogleda nebo i zamisle želje za koje se vjeruje da će se sigurno ostvariti. Ogledalce ispod jastuka Običaj je da neudate djevojke veče pred Bogojavljenje stave ogledalce ispod jastuka, jer se vjeruje da će tako sanjati mladića za koga će se udati. Voda sa izvora U nekim krajevima je običaj da na Bogojavljensko jutro mlade djevojke odlaze do netaknutog izvora vode, bace u njega nekoliko zrna pšenice ili neke druge žitarice i kažu: “Kako ide voda, tako da ide i berićet u naše njive”. Zatim zahvataju vodu i nose je svojim ukućanima. Ponegdje se još sačuvao običaj da ukućani popiju malo te vode preko sjekire, jer se vjeruje da će se na taj način izbeći svađa među njima. Predskazanje vremena Običaj je negdje da starije žene na Bogojavljenje vode računa o vremenskim prilikama i tako predskazuju kakva će godina biti. Ako, recimo, taj dan bude mraza i snijega, vjeruje se da će godina biti rodna, a vedro vrijeme najavljuje sušnu godinu. Ukrštanje vjetrova najavljuje narednu godinu Na Bogojavljenje izlazi se na neku vjetrometinu sa malo pepela u ruci. Pepeo se pušta da bi se odredilo koji se vetra zakrstio, odnosno, koji vetar je bio pobjednik na Krstovdan. Godina će biti sušna ako duva istočni vjetar, zapadni vjetar predskazuje rodnu godinu, dok južni vetar predskazuje kišnu i bolešljivu godinu. Kupanje u rijeci za zdravlje Zarad boljeg zdravlja u reci se ritualno izvodilo kupanje pred samo svanuće na Bogojavljenje. Ovaj ritual mogli su da izvode isključivo zdravi ljudi. Trka za Časni Krst U rijeku se baca Časni Krst, a mladići se takmiče koji će prvi da stigne do njega. Za onog mladića koji prvi dopliva do njega vjeruje se da će imati sreće tokom cijele godine. SeeSrpska / Foto: Vladimir Tadić – Manastir Stuplje