MAJEVIČKOM ŠLJIVOVICOM NAZDRAVLJA SE NA SVIM KONTINENTIMA

Berba šljive na Majevici je završena. Godina, kažu voćari Ugljevika i Lopara, mnogo bolja od prethodnih. U rodnoj godini proizvede se tona voća po glavi stanovnika, a od ukupne proizvodnje 20 odsto se izvozi Ponosni su na svoju tradiciju i savremene voćnjake, a imaju i razlog jer se svake godine izveze oko 3.000 tona šljive. Plave se šljivici u podmajevičkom kraju - od starih autohtonih sorti do modernih zasada voća sa sistemima za navodnjavanje i protivgradnim mrežama. U voćnim zasadima preovladava šljiva, a sve su zastupljeniji jabuka, kruška, breskva i kajsija. Poštuje se tradicija, ali se primjenjuju i nova saznanja i tehnologije.

Pokrenuta je inicijativa za brendiranje nadaleko poznate majevičke šljivovice, koja je kvalitetom osvojila kupce na svim kontinentima.

Predsjednik Upravnog odbora Udruženja voćara RS Darko Milošević četvrta je generacija voćara u porodici. Voćnjaci ove ugledne porodice prostiru se na 10 hektara. Ove godine proizveli su oko 100 tona voća. [/av_image] - Ugljevik je osim proizvodnje struje odvajkada poznat i po proizvodnji šljive. Nadamo se da će i mladi poljoprivrednici koji su ostali u svojim domaćinstvima zanavljati voćnjake, jer naša šljiva je sinonim za kvalitet - kaže Milošević za portal InfoBijeljina. Većina voćara preorjentisala se na konzumne sorte šljive, jer donose odmah profit, a posao se završi u julu, avgustu, za razliku od sušene. Pojedini entuzijasti ipak ljubomorno čuvaju požegaču. Kažu bez premca je zbog slasti, dobra je za džemove, kompote, a daje poseban ‘’šmek’’ rakiji. Miladin Radovanović iz Ugljevik Sela na svom imanju ima stotinjak vrsta voća, a po nekoliko sorti krušaka, jabuka i kajsija su autohtone.

- Ništa ne prsakamo, sve se organski proizvodi. A rodi odlično. Jedno stablo kruške da i po 500, 600 kilograma voća – kaže Miladin.

Proširuju se voćni zasadi. Mnogi su dokazali da se u ovom kraju mogu uspješno proizvoditi i jabuke, višnje, nektarine, breskve. Voće koje ne završi u izvozu ili na pijaci, preradi se u rakiju. Nema domaćinstva koje vas neće počastiti šljivovicom, dunjevačom, kruškom ili kajsijevačom. Vjerujemo da će uskoro završiti i brendiranje jer je proizvodnja rakije postala unosan posao, pa na ovom području trenutno rade četiri destilerije. Izvor: InfoBijeljina