Kako je navedeno, Arhiv RS nastoji da širi podatke i dodaje digitalizovanu građu.- Cilj nam je da pokušamo u to da uključimo i druge institucije koje čuvaju kulturnu baštinu u formi arhivskih zapisa. Prevashodno mislimo na muzeje koji imaju stariju tradiciju i koji su sakupljači arhivskih zapisa i istorijskog materijala. Postoji ideja da se to sve objedini na jednom mjestu u centralnu bazu podataka za arhivske materijale u Srpskoj - ispričao je Vukliš. Prema njegovim riječima, projekat “Arhipedija” je izašao iz eksperimentalne faze i trenutno je u fazi primjene. - Što se tiče Banjaluke kao arhivskog sjedišta, unijeli smo sve fondove i zbirke koje se čuvaju u Arhivu RS. Prelazimo na registraciju svih fondova i zbirki u našim kancelarijama. U procesu smo proširenog, detaljnijeg unosa meta podataka. Na korak smo do toga da imamo i pilot projekte digitalizacije i dostupnih digitalnih formata kao što su recimo fotografije. Tako je, na primjer, čitav sređeni dio zbirke fotografija u Banjaluci dostupan na adresi “arhipedija.com” u zbirci fotografija - naveo je Vukliš.
Ministarka prosvjete i kulture RS Natalija Trivić istakla je da vlada veliki interes za kulturno i istorijsko blago Srpske.- Zahvaljujući ovoj platformi omogućen je jednostavan pristup podacima onima koji se bave naučnim radom i onima koji rade u ustanovama kulture, ali i opštoj javnosti, istraživačima i svima onima kojima su potrebni podaci o građi koja se čuva u Arhivu RS - rekla je Trivićeva. Ona je dodala da je digitalizacija u Srpskoj dobro sprovedena, počevši od Muzeja RS, Muzeja savremene umjetnosti, Narodne i univerzitetske biblioteke RS i svih matičnih biblioteka. - To je važno, jer na taj način od propadanja čuvamo materijale, a s druge strane velika je korist od distribucije podataka koji govore o svemu onome što posjeduje Srpska – zaključila je Trivićeva. Izvor: Glas Srpske