U višegradskom kraju, koji graniči sa planinom Tarom i istoimenim nacionalnim parkom u Srbiji, a na čijoj teritoriji živi više od 60 medvjeda, u ovoj vremenski "čudnoj" godini sve su češći njihovi upadi na pčelinjake, pogotovo one koji su bliže šumskim predjelima.
Pčelari su nemoćni pred njihovom pojavom, te je mukotrpan višegodišnji rad u nekoliko navrata bio prilično uništen.
Gladni medvjedi u potrazi za hranom, slijedeći svoje instikte, često vršljaju po ovdašnjim pčelinjacima, razvaljuju košnice, jedu med i vosak, a na neke su se vraćali i više puta.
Tako su pored relativno loše pčelarske godine, proizvođači najvažnije prirodne hrane na svijetu, bili su izloženi i upadima gladnih zvijeri, a sve se odrazilo na manje prinose. Sam rad i ulaganja u opremu i prihranjivanje pčela, odavno su, kako kažu, premašili prihod od prodaje.
Na isplatu štete se dugo čeka
Procjene neposredne štete se kreću i do dvije hiljade evra. Tako, prinos po košnici do 15 kilograma vrhunskog kvalitetnog meda, čija je cijena 12 evra, pokazuje da je šteta za ovaj porodični biznis neprocjenljiva.
Kako je predviđeno zakonima, a i propisima same lokalne zajednice, pri upadu divljači u pčelinajke, potrebno je sprovesti proceduru prijave štete nadležnim u odjeljenjima opštinske uprave. Inspektori izlaze na lice mjesta i po uvidu u stvarno stanje prave zapisnik, a sama isplata novčane nadoknade može sačekati i do nekoliko mjeseci jer se i opština, lovačko društvo kao i sama država ograđuju od nadležnosti, svjedoče pčelari.
Višegradski pčelinjaci često na meti zvijeri
Višegradsko udruženje pčelara, kako bi pomoglo svojim članovima u zaštiti od nasrtaja medveđe šape, uz pomoć sponzora, nabavilo je električne pastire.
"Riječ je o donaciji osam čobanica sa solarnim napajanjem od strane SERŽ fondacije, koja je ove pastire dodjelila članovima Udruženja iz ruralnih područja, koji i jesu najugroženiji. Sama vrijednost donacije iznosila je više od 6 hiljada maraka uz stručno postavljanje i po svim propisima instalacija", rekao je za Agroklub predsjednik Udruženja pčelara Višegrad, Aleksandar Masal.
Pčelari već osjete efekat
U posljednjih 10 godina, kako navodi, stradalo je više od 70 pčelinjih zajednica u 12 sela višegradske opštine. Jedan od dobitnika električnih pastira je i Darko Đurić iz sela Paljevine koji se tek od prošle godine bavi pčelarenjem.
"Počeo sam da se bavim pčelarstvom od skoro i medvjed mi je na pčelinjak dolazio nekoliko puta, pa sam uz pomoć našeg Udruženja dobio ovu čobanicu i nadam se da upada više neće biti", kaže Đurić i dodaje da je ovo selo udaljeno 10 kilometara od Višegrada.
Donaciju je dobio i Radoje Tasić iz sela Bijela koji se pčelarstvom bavi više od dvije decenije.
"Imao sam nesreću da mi je medvjed tri puta dolazio na pčelinjak. Prvi put je stradalo osam, drugi put četiri košnice a treći upad ovog ljeta je bio čudan jer se izgledao prepao kad su senzori upalili reflektore pa je pobjegao", kaže Tasić.
On dodaje da je prvi put naplatio štetu skoro u potpunosti i to po jednu trećinu od opštine, Ministarstva poljoprivrede i lokalnog lovačkog udruženja dok je, na njegovo čuđenje komisija procjenila da drugi put nije medvjed harao pčelinjakom.
"Ovo je zaista savremena čobanica koja se sastoji od akumulatora, uređaja za transimisiju jednosmjene struje, solarnog panela i gromobrana. Prepreka medvjedu, ali i ostalim divljim životinjama je šest redova žica provodnika koji mogu da djeluju svaka za sebe tako da je skoro nemoguće ući u pčelinjak, a da struja životinju dobro ne prodrma", dodaje Tasić, a prenosi Agroklub.
Čobanicu je postavila stručna ekipa po svim pravilima pa je čak instalirana i kapija na ulazu u pčeleinjak koja se lako ukloni dok se u njega ne uđe i na tasteru ne isključi uređaj. Prednost ovih pastira je i to što ne može nestati struje u njima kao kod onih koji se napajaju samo iz akumulatora ili direkteno pomoću pretvarača za niskonaponske mreže.