HEROINE KRAJINE: U MALIM MJESTIMA PRAVE VELIKE PRIČE

Marija, Jovana, Snežana, Sanja, Slobodanka i Živana nisu zvijezde sa naslovnih strana. One su žene iz malih mjesta u Krajini, seoske domaćice, aktivistkinje i lokalne političarke, ali su spremne da, udružene, jurišaju na fondove Evropske unije.

I u najtežim vremenima one su ostale u svom zavičaju, odlučne da se bore za očuvanje prirode i za bolji život.

Prošlog ljeta, usred teške korona godine, kada je bio pravi podvig preživjeti, Fondacija „Fridrih Ebert“ u BiH je prepoznala napore ovih nevjerovatnih žena i uvrstila ih u projekt „Žene čuvarke zelene Krajine“, a Srpskainfo je objavila priče o njima. Tako su se „zvijezde Krajine“, kako smo ih nazvali, „upoznale“ i povezale zahvaljujući reportažama Srpskainfo. Prošlog vikenda su se prvi put vidjele „uživo”, u bajkovitom ambijentu na izvoru Plive u Šipovu. Snežana Ružičić, načelnica male opštine Jezero, na granici Republike Srpske i Federacije BiH, Marija Reljić domaćica iz Martin Broda na Uni, te Sanja Stojanović, eko aktivistkinja, planinarka i speleologinja iz Bosanskog Petrovca, došle su u goste svojoj drugarici Slobodanki Vasić u njeno “Domaćinstvo na kraju svijeta” u selu Pljeva kod Šipova. Pridružila im se i Jovana Kureljušić, zamjenica načelnika Kupresa RS, najsiromašnije opštine u Srpskoj, te Živana Sabljić, poljoprivrednica i aktivistkinja iz Drvara. – Čitala sam o vama, divno je to što radite, svaka vam čast, izdržite, imate moju podršku – bile su riječi kojima su se zvijezde pozdravljale. To što su morale da se nadvikuju sa bučnom Plivom nije im smetalo. I nijedna od njih, nijednog trenutka, nije pomislila da neko tu galami. Naprotiv, pažljivo su slušale jedna drugu, loveći u razgovoru savjete, recepte, ideje.

Uz domaću cicvaru, pitu, kajmak, sokove i razne druge đakonije, kojima se očas posla zašarenio sto, ubrzo su prešle na ti. I počele da pletu mrežu podrške za koju će se, vjeruju, tek čuti: širom BiH, a možda i preko granice.

– Ovo je početak jednog divnog prijateljstva, ali osim što smo prijateljice mi treba da budemo i saveznice, da podržavamo jedna drugu, jer dijelimo iste vrijednosti – poručila je Snežana Ružičić. Ona je predložila, a njene drugarice prihvatile, da za početak osnuju neformalnu mrežu, u koju bi uključile i druge žene, koje se bore za očuvanje prirode i napredak svog kraja. Tako bi, udružene, mogle aplicirati za projekte, prvo na domaćem terenu, a potom, kad steknu iskustvo i reference, da se upuste i u bitku za EU fondove. Podsjećamo, načelnica Jezera, Snežana Ružičić, vješto je iskoristila to što je jedan krater na Marsu dobio ime Jezero, upravo po ovoj maloj opštini u RS, tako da je za ovo mjesto čuo, doslovno, cijeli svijet. Tako je za Jezero i Snežanu čula i Živana Sabljić, aktivistkinja iz Drvara, koja se u „stvarnom životu“ bavi proizvodnjom konzumnih jaja na svojoj porodičnoj farmi. Živana je mjesecima bila na čelu kolone, koja je iz Drvara otjerala 410 tona otpada, uvezenog iz Italije i nelegalno deponovanog u ovoj i susjednim opštinama. – Drvar je nekad bio grad heroj, a danas je grad ranjenik. Mi, Drvarčani i Drvarčanke, uz pomoć prijatelja iz drugih krajeva, moramo da svoj grad odbranimo od hoštaplera, koji bi da truju zelenu travu našeg doma i mute naše bistre vode – kaže Živana. Dodaje da je aktivizam i otpor jedini način da krajiške žene očuvaju ono što su naslijedile od predaka, da bi to ostavile svojoj djeci i unucima. Koliko je za opstanak u malim mjestima bitno očuvanje prirode, itekako je svjesna Sanja Stojanović iz Bosanskog Petrovca, koja je, u pomoć svojih sugrađana i uz podršku ekologa iz Banjaluke i Sarajeva, spriječila da u njenom mjestu bude otvorena spalionica opasnog otpada. – Kad smo se borili protiv te pošasti, bilo bi nam mnogo lakše, da smo imali saveznike i saveznice iz drugih mjesta u Krajini. Naši su korjeni su duboki i razgranati kao kod drveta. Sačuvaćemo naša ognjišta, samo ako sačuvamo to drvo, svako u svom selu ili mjestu – kaže Sanja.

Slobodanka Vasić, domaćica koja se u svom „Domaćinstvu na kraju svijeta“, uspavljuje i budi uz žubor zelene Plive, dodaje da nikad, ni u najtežim trenucima, nije pomišljala da napusti svoj mali raj na zemlji.

– Velika je radost živjeti na svom imanju, od svog rada. Najlakše je otići, ali šta ako svi odemo! Kome ćemo ostaviti sve ovo! Ne, nećemo mi nikud, ostaćemo i boriti se, zajedno – kategorična je Slobodanka. Da će borbe biti, svjesna je i Jovana Kureljušić, koju i danas mnogi prepoznaju po djevojačkom prezimenu Marić. Ova mlada žena, porijeklom iz Novog Sela, gdje je danas sjedište male i siromašne opštine Kupres RS, do prije tri godine je živjela u Vojvodini i imala dobro plaćen posao u Novom Sadu. Kad se udala za zemljaka iz „starog kraja“, vratila se u zavičaj i sticajem okolnosti, bez ikavog prethodnog iskustva u politici, postala zamjenica načelnika opštine. Za kratko vrijeme svoje „vladavine“, ona je u svom mjestu obezbijedila prvo dječje igralište i malu biblioteku, omogućila uslove za rad folklorne grupe i potrudila se da njeni zemljaci od Ministarstva poljoprivrede RS dobiju mašinu za vađenje krompira. Nije sve to išlo lako, ali ni Jovana nije žena koja lako odustaje. – Ove divne žene su mi inspiracija da se i dalje borim, jer i one su veliki borci, vole svoj zavičaj i svjesne su da su netaknuta priroda i energični ljudi naše najveće bogatstvo – kaže Jovana. A njena nova drugarica Marija Reljić iz Martin Broda, veli, potpisuje svaku Jovaninu riječ. Iako za sebe kaže da je „obična seoska domaćica“, Marija je mnogo više od toga. U sezoni radi u Nacionalnom parku „Una“ kao recepcionerka, a uz to proizvodi organsko voće i povrće i dočekuje turiste na svom imanju, koje ima svoj mali vodopad, svoj potok, svoju vodenicu i čuvenu „bučnicu“ – starinsku veš mašinu koja radi bez struje i deterdženta. – Lijepo je i ohrabrujuće upoznati žene koje imaju iste stavove i istu odlučnost, da se bore za svoje zajednice. Idemo dalje, sa novim idejama u nove pobjede – poručuje Marija, koja je zvijezde Krajine pozvala kod sebe u goste: da probaju unsku pastrmku i vide Milančev buk, najljepši vodopad u BiH. Marija, Jovana, Snežana, Sanja, Slobodanka i Živana su tako stigle „na kraj sveta“ i sebi postavile prilično ambiciozne ciljeve. Da li će uspjeti da ostvare što su naumile? Vidjećemo. Do sada im se ništa nije otelo. Izvor: Srpskainfo / Piše: Milkica Milojević / Foto: Marija Ribić