HERCEGOVAČKI PROIZVOD OČARAO FRANJU JOSIFA, STALJINA, TITA I LAVROVA

Hercegovina je zemlja duvana. Naročito je to bilo karakteristično za pozni devetnaesti i rani dvadeseti vijek.

Najveću slavu hercegovačkom duvana u globalnim okvirima osigurava jedna od najvažnijih ličnosti u istoriji dvadesetog vijeka: Josif Visarionovič Staljin.

Famozni Koba je, poznato je, pušio lulu, a manje je poznato da je volio jedino duvan iz cigareta u čijem imenu je riječ – Hercegovina. Iste te cigarete danas puši Sergej Lavrov.

Cigarete Hercegovina Flor proizvodila je moskovska fabrika duvana “Java” još i prije revolucije. Fabrika se zvala “Java” jer je uvozila duvan iz Indonezije. Za Hercegovinu Flor, međutim, uvožen je duvan iz Hercegovine ili je korišten duvan izvorno hercegovački, a uzgajan na Kavkazu kji su donijele izbjeglice iz Hercegovine.

Zbog njegove arome, kvaliteta, ali i dobrog glasa, domaćinima iz ovog dijela Hercegovine emisare su slale mnoge poznate ličnosti.

Poznato je da je redovno otpremanom caru Franji Josifu.

Duvan iz Trebinjske šume nekad je mirisao carskim dvorom u Beču, ali i rezidencijom na Dedinju.

Još su živa i sjećanja da je "šumljak" pušio Josip Broz Tito. A gdje je djed stao, unuk je nastavio. Ovaj duvan danas poručuje i Titov unuk Joška.

Riječ je o duvanu koji u Trebinjskoj šumi nema masovnu proizvodnju, kao što je slučaj u Ljubinju, ali "žuto zlato" koje raste na porodičnom imanju Vreća ima neobičnu tradiciju. Stariji mještani su govorili da je ovaj duvan pušio posljednji austrijski monarh, a u njemu su uživali i na srpskom dvoru.

"Ravnjak" gotovo da i ne postoji u recepturama duvanske industrije. Njegovi proizvođači se uzdaju samo u prave duvanske sladokusce, koji lako razlikuju aromu pravog "šumljaka" od tona duvana, raznih sorti i kvaliteta, koji se po pijacama ili putem interneta prodaju pod tom istom firmom da bi lakše našli kupca. Ni prednost da pravi "ravnjak" u odnosu na druge sorte i dalje drži dobru cijenu nije od pomoći.

Iako ih je industrijalizacija pritisla, trebinjski domaćini se ne daju i pokušavaju da održe tradiciju, koja je duvanskim dimom povezala tri dvora.

SeeSrpska / Izvori: Leutar net i Glas Srpske
Foto: Sofija Perović