SeeSrpska

VLADIMIR TRIFUNOVIĆ: NAJVEĆA PREDNOST PODCASTA JE INTERAKCIJA

VLADIMIR TRIFUNOVIĆ: NAJVEĆA PREDNOST PODCASTA JE INTERAKCIJA
Vladimir Trifunović je komunikolog i marketing stručnjak, te osnivač podcasta „Dijalog“  u kojem gledaocima prenosi dobre ili loše informacije na adekvatan način, kako bi oni sami donijeli najbolje zaključke. Ideju za pokretanjem podcasta je imao duži vremenski period, a kako podcast posljednjih godina doživljava veliku popularnost, prvo u svijetu, a sada i u regionu, pokretanje „Dijalog“ podcasta je bio logičan korak. On će na ovogodišnjem Play Media Day-u podijeliti svoje iskustvo, ali i prikazati šta je podcast u praksi – kroz dijalog sa zanimljivim ljudima iz Banjaluke.
Kada ste se odlučili pokrenuti podcast i zašto baš podcast, a ne neki drugi medij?
Podcast kao format postao je vrlo popularan za konzumiranje u posljednjih nekoliko godina. Iako sam po struci komunikolog i novinar koji je završio Fakultet za medije i komunikacije u Beogradu, nikada mi se zapravo nije svidio način na koji mediji distribuiraju informacije, pa sam odlučio sa prijateljima i kolegama da pokrenemo tako nešto. Internet je postao glavni izvor za informisanje i određeni YouTube kanali prelaze gledanost koju imaju određene nacionalne televizije.
Po čemu je u Vama prednost podcasta nad drugim medijima, a koji su mu eventualni nedostaci?
Sa tehničke strane prednost je što nije potrebno mnogo ulaganja za start. Podcast je prije svega u audio formatu, tako da nije potrebno da video bude toliko prisutan. Jedan od popularnijih je npr. Tim Ferris Show koji je isključivo u audio formatu. Uz to podcast kao format je dobar jer priča može biti usko profilisana za neke određene teme koje nisu toliko medijski pokrivene. Tako da danas imate podcaste o muzici, sportu, zabavi, politici, tehnologiji i svemu između sa najrazličitijim gostima. Uz to najveća prednost podcasta je interakcija sa slušaocima. Mi često pitamo naše slušaoce i gledaoce da pošalju pitanja ili prijedloge gostiju tako da oni aktivno učestvuju u kreiranju sadržaja. Eventualni nedostatak podcasta je neobrazovanost novinara ili voditelja koji vode sve to, pa tako često podcasti ne zvuče, niti djeluju profesionalno baš zato što svako može da pokrene podcast. No, ni to nije toliko strašno jer čovjek se uči usput, ako ima volje i želje za tim.
Koji je cilj koji želite postići putem svog podcasta?
Ideja je da se kroz dijalog i razmjenu mišljenja dođe do najboljih informacija koje ljudi mogu odmah praktično da primijene. Nas zanimaju principi i motivi, razumijevanje kako stvari u svijetu funkcionišu da bi onda to dalje inspirisalo ljude koji nas prate da naprave prave poteze u životu. To može biti pokretanje biznisa, prelazak iz grada u selo i pokretanje organske poljoprivrede ili su to neke duhovne teme koje odgovaraju na najdublja pitanja čovjeka.
Na osnovu čega birate teme i sagovornike koje ćete dovoditi u emisiju?
Biramo ih najviše na osnovu njihovih rezultata do sad koji su postignuti u određenoj oblasti. S tim što mi nemamo problem da razgovaramo i sa neistomišljenicima. Zapravo smatramo da kroz takav dijalog ljudi najviše uče.“
Šta biste savjetovali svima koji trenutno razmišljaju o pokretanju svog podcasta, ali još nisu sigurni kako tačno to izvesti? Šta je najbitnije na početku?
Najbitnija je ideja o čemu oni žele da razgovaraju sa ljudima. Da li je to biznis, politika, poljoprivreda, ishrana, sport, teologija itd. Kada pronađe svoju temu onda bi trebalo da napravi neki spisak gostiju koji bi bili realni i voljni da dođu u podcast. Jako je bitno isto imati dobar start, pa je zato bitno da se informišu što više koja oprema je najbolja i najpraktičnija za start. Mi smo npr. željeli da imamo podcast koji će biti lak i portabilan tako da u slučaju nemogućnosti da gost dođe kod nas – mi odemo kod njega. Na konto toga smo birali i kamere, mikrofone i snimače. Idealno je da to bude za početak barem i tim od dvoje jer previše je zahtjevno da jedna osoba bude i novinar i da radi marketing i da montira i snima sve to, iako nije nemoguće. I naravno za kraj treba izabrati dobru distribuciju gdje će taj podcast biti dostupan (Spotify, YouTube, Apple Music itd). Uz to, bitan je kontinutiet, bolje da radite jednom mjesečno dobar podcast i da svakog mjeseca bude tu, nego da izbacujete epizode svake nedjelje i poslije da vas nema mjesecima.
U posljednje vrijeme primjećujemo porast podcasta i u zemljama Balkana. Šta dobar i kvalitetan podcast izdvaja od ostalih, prosječnih podcasta?
Sadržaj, sadržaj i sadržaj. Ako je dobar gost i ako su dobra pitanja, to sve može biti snimljeno i telefonom. Ali ako je loš sadržaj i loša priča možete imati i najskuplji studio na svijetu. Tako da dobar i kvalitetan podcast izdvaja se po kvalitetu sadržaja i zanimljivosti gostiju koji mogu dobre informacije da pruže,  a koji nisu možda toliko medijski pokriveni.
Kako generalno komentarišete stanje u medijima u cijelom regionu?
Ako pod medije gledamo i internet medije – onda se stanje blago popravlja. Što se tiče medije koji nisu internet – za sad jedino u Srbiji smo vidjeli toliku slobodu medija kao nigdje u svijetu gde može npr. da se na javnim servisima sa nacionalnom frekvencom govori o tabu temama kao što je neobavezna vakcinacija. Slobodni su sve manje i zato nezavisni mediji i novinari treba svakako da rade na tome što više da bi se plasirala dobra i tačna informacija.
Bićete učesnik ovogodišnjeg Play Media Day-a. Šta spremate za regionalni komunikacijski događaj u Banjaluci?
Pripremamo malo poznate informacije o stanju medija u svijetu koje ljudi treba da znaju, zatim principe kako treba da se čitaju mediji i dosta zanimljivih savjeta o podcastu. Uz to nadamo se da ćemo snimiti i jedan dijalog podcast upravo sa eminentnim osobama iz Banjaluke. SeeSrpska