ĐURIĆ: O ODLASKU NE RAZMIŠLJAM, ŽIVIMO U LIJEPOJ ZEMLJI

Nebojša Đurić, viši asistent za užu naučnu oblast Matematička analiza i primjene, zaposlen na Arhitektonsko-građevinskom fakultetu u Banjaluci, osporio je rezultat  ruskog matematičara Vjačeslava Jurka. Zajedno sa Sergejom Buterinom, ruskim matematičerem sa Državnog univerziteta Saratov, objavio je naučni rad “O nejedinstvenosti konstrukcije Šturm-Luivilovog operatora sa kašnjenjem”, kojim je oboren rezultat profesora Jurka, jednog od vodećih svjetskih naučnika. Đurić za portal SeeSrpska objašnjava da je na ovom naučnom radu, koji je objavljen u prestižnom naučnom časopisu “Communication in Nonlinear Science and Numerical Simulation”, radio pola godine. “Prvi mjesec smo uspostavili glavne ideje za rješavanje problema. Koristili smo matematičke softvere i pomoću numeričkih simulacija smo pretpostavili na koji način bi trebali doći do rješenja. U početku se činilo da nećemo imati većih problema, a ispostavilo se suprotno. Zbog težine problema je nastupio period stagniranja, a rješenje se činililo nedostižnim. Međutim, bio sam ubijeđen da nam nedostaje ključna ideja koja će "jednostavno" da riješi problem. Tražio sam je jako dugo i poslije pola godine napornog istraživanja za nekoliko minuta sam skontao kako se "jednostavno" rješava problem. Bio je to nevjerovatan osjećaj, osjećaj zbog kog se bavim naukom”, ispričao je mladi matematičar rodom iz Teslića za portal SeeSrpska. Đurić nam je objasnio da je ovo rješenje od velike važnosti za inverznu spektralnu teoriju. Prije svega otklonilo je sve nedoumice koje su do sada postojale vazane za operatore sa kašnjenjem.

“Rezultati koje sam uspostavio sa Buterinom će da promjene pristup u rješavanju inverznih problema operatora sa kašnjenjem”, pojasnio je Đurić. 

Za različite vrste kašenjenja riješen je problem, a na rješenje, posebno  važno u oblasti astrofizike i aerodinamike se čekalo decenijama. “Inverzna spektralna teorija je jako primjenjena u tehničkim i prirodnim naukama. Vibracije čekića u elektromagnetnom prekidaču, sagorijevanja goriva u komori raketnog motora su neke primjene diferencijalnih operatora sa kašnjenjem. Kolika je važna primjena najbolje pokazuje da su radovi iz inverzne spektralne toerije jako čitani od naučnika koji se bave astrofizikom i aerodinamikom”, rekao je Nebojša.

Đurić objašnjava koliko je za napredak u nauci važno posjećivati međunarodne konferencije i konstantno raditi na sebi.

“Nažalost naši naučnici su jako pasivni. To je jedna od stvari koju svakako trebamo promjeniti. Mnogi naši naučnici ostanu izolovani i na taj način ne uspjevaju da iskoriste svoj talenat. Zbog toga je vrlo važno da posjećujemo međunarodne konferencije. Ruski naučnici su otvoreni za saradnju, ali svakako traže kvalitet”, govori Nebojša iz svog iskustva.

Istina je da u našoj zemlji mladi naučnici ne mogu biti zadovoljni prilikama koje dobijaju ali ističe da se zalaganjem i istcanjem mogu izboriti za sebe.

“O odlasku ne razmišljam, ne trebamo zaboraviti da živimo u jako lijepoj zemlji. Univerzitet u Banjaluci je napravio ogroman iskorak po pitaju podrške naučnika. I to se svakako osjetilo jer je u kratkom vremenu Univerzitet jako puno napredovao na svjetskim listama. Što se tiče uopšteno podrške ostalih instituicija, naravno da ona treba biti mnogo veća. Mislim da je vrlo važno da društvo prepozna značaj nauke, tada ćemo imati i veću podršku institucija”, pojasnio je Đurić. Dodao je da većina smatra da je nauka imaginaran pojam i da je bavljenje naukom luksuz, sa čim se apsloutno ne slaže i kaže da će se potruditi da nauku približi zajednici. SeeSrpska