SeeSrpska

DERVENTSKI VAŠAR, JEDNA OD NAJSTARIJIH MANIFESTACIJA U BiH

DERVENTSKI VAŠAR, JEDNA OD NAJSTARIJIH MANIFESTACIJA U BiH
Vašari su na Balkanu dio tradicije i društvenog okupljanja koji se današnjom terminologijom može okarakterisati kao sajam. U prošlosti, ovakav vid okupljanja je bio jedan od najvažnijih društvenih događaja, jer se na njima tragovalo i zabavljalo. Jedna od najvećih i najpoznatijih ovakvih manifestacija u bivšoj Jugoslaviji je  Derventski vašar, koji je privredno-zabavna manifestacija međunarodnog karaktera i jedna od najstarih u Bosni i Hercegovini.
Održava se svake godine na pravoslavni praznik Veliku Gospojinu, 28. avgusta, a ima tradiciju od 1851. godine.
Svojim brojnim i raznovrsnim sadržajima, vašar privlači posjetioce i turiste, prije svega sa prostora opštine Derventa i susjednih opština Prnjavor, Brod, Srbac, Modriča i Doboj, ali i i šire. Od svog nastanka vašar najznačajniji događaj u Derventi, a služio je kao jedinstvena prilika za prikupljanje i razmjenu informacija, dogovaranje poslova, upoznavanje mladih, „pokazivanje“ mladića i djevojaka za udaju. Prema istorijskim podacima i narodnim predanjima, početak održavanja vašara dovodi se u vezu sa početkom izgradnje pravoslavne crkve Uspenja Presvete Bogorodice – Velika Gospojina u Derventi. Podizanje crkve, na molbu pravoslavnih vjernika, odobrio je fermanom osmanski sultan Abdul Medžid I 1851. godine. Početak izgradnje crkve vjernici su obilježili iste godine narodnim veseljem - prvim vašarom. Gradnja crkve, koja je posvećena prazniku Velika Gospojina, završena je 1855. godine, a crkva je osveštana 1862. godine. Vašar je u turskom periodu održavan u porti crkve. Vašar dobija na značaju za vrijeme austrougarske uprave, kada je bio jedan od najvećih u Bosni i Hercegovini. Nazivan je Godišnji vašar, a obilježavan je od 28 - 31. avgusta. Bio je značajan po trgovini stokom, ali i drugom poljoprivrednom i zanatskom robom. U tom periodu mjesto održavanja sajma pomjereno je iz crkvenog dvorišta na drugu obalu Ukrine, na Sajmište gdje se i danas održava. Održavanje vašara prekidano je tokom ratova u 20. vijeku, a poslije Drugog svjetskog rata duže od jedne decenije skromno je obilježavan. Od sredine 20. vijeka, Vašar osim privrednog sve više dobija i zabavni karakter. Obogaćivan je uslugama ugostitelja, luna parkom, igrama na sreću i drugim sadržajima. Uz Vašar kao centralni događaj, sve više počinju da se organizuju privredne, sportske, kulturne i umjetničke manifestacije.
Pravoslavni praznik Velika Gospojina proglašen je 1992. godine  krsnom slavom opštine Derventa, a vašar sa ostalim sadržajima nazvan je Velikogospojinski sabor.
Tokom Sabora proslavlja se krsna slava opštine, dodjeljuju priznanja istaknutim ličnostima i ustanovama, održavaju sajam privrede i turizma, somijada i fišijada, turniri u odbojci na pjesku i rukometu, motorijada, muzički koncerti i drugo. SeeSrpska