DARA SEKULIĆ UPISANA U KNJIGU VJEČNOSTI, KAO POETA LJUBAVI I TUGE
Velika srpska pjesnikinja Dara Sekulić svojim književnim djelom već se upisala u knjigu vječnosti, a kao poeta ljubavi i tuge, borbe i opstanka nastaviće da živi kroz živu pjesničku riječ, riječ koja se ne zaboravlja i traje vječno, rečeno je na komemoraciji Dari Sekulić u Istočnom Sarajevu.
Direktorka Matične biblioteke Istočno Sarajevo Nataša Trifković Kulašinac, opraštajući se od Dare Sekulić, istakla je da takvi pjesnici teško mogu doći ponovo.
- Јednim dijelom, zato što se Dara svojim književnim djelom već upisala u knjigu vječnosti a, s druge strane, dolaze neke nove generacije – ni više tako pitome, ni više tako predane, ni više tako usredsređene na ono čime se bave - dodala je Kulašinac.
Ona je rekla da je Dara Sekulić bila veliki prijatelj i neumorni saradnik Matične biblioteke i njenih čitalaca.
- Nevesela putovanja naše pjesnikinje od Kordunskog Ljeskovca, pa do izgnanstva iz Sarajeva, bila su i pelinom natopljena i suzom posoljena. Ona je u te suze umakala svoju dušu... - navela je Kulašinac.
Direktor "Forum teatra" Istočno Sarajevo Vitomir Mitrić, dugogodišnji prijatelj i saradnik Sekulićeve, rekao je Srni da je ova velika srpska pjesnikinja posebno voljela tradicionalnu maninifestaciju Međunarodni festival poezije za djecu i mlade, i da se svaki put neizmjerno radovala dječijim radovima i stihovima koje je pažljivo iščitavala i ocjenjivala.
- Skupa smo razmišljali kom pjesniku ćemo da posvetimo naredni 20. Festival dječije poezije koga ona, nažalost, nije dočekala. A za taj jubilarni festival, pjesnik se sam izabrao, to će svakako biti vječna Dara Sekulić i njena nezaboravna poezija - poručio je Mitrić.
Dara Sekulić rođena je 1930. godine u selu Kordunski Ljeskovac. Do svoje 10. godine živjela je u rodnoj kući koja je spaljena 1942. godine.
Nakon pogibije roditelja boravila je po dječijim domovima i đačkim internatima.
Gimnaziju je pohađala u selu Rujevac na Baniji, te Italiji, Splitu, Karlovcu, Zagrebu i Sisku, a Višu školu za socijalne radnike završila je u Sarajevu, gdje je živjela od 1953. godine.
Vrijeme posljednjeg rata provela je sa troje unučadi u izbjeglištvu, a u svoj stan u Sarajevu vratila se 2002. godine.
Prema sopstvenoj evidenciji, napisala je 28 knjiga poezije.
Izvor: RTRS